BELI MANASTIR - Kada je trebalo, kiše nije bilo. Sada kada ne treba, pada danima - izjava je većine vinogradara i ratara koji su proteklih dana, silom prilika, bili osuđeni na prisilni odmor.

Uklapa se posljednje kišno razdoblje u priču o iznimno čudnoj godini, koju će većina nastojati što prije zaboraviti. Podsjetimo, do naših je krajeva prvo stigao tropski val s temperaturama tek nešto nižim od 40 Celzijevih stupnjeva, a potom smo "zaplivali" zbog više od stotinu litara kiše po četvornom metru u relativno kratkom vremenu. Nakon toga tropski se val ponovno vratio i gotovo uništio kukuruz, a posljednjih nekoliko dana, kada su počele berbe grožđa, berba kukuruza i sjetva ječma odnosno pšenice, krenule su dosadne kiše. Palo je više od 70 litara kiše po četvornom metru, što ni u kojem slučaju ne odgovara poljoprivrednim proizvođačima, posebice vlasnicima baranjskih vinograda, koji se prostiru na više od 800 hektara.

- Kiša je padala desetak dana. Osim što je zaustavila berbu grožđa, prijete i bolesti. Da je ova količina kiše pala u dan-dva, ne bi bilo problema, ali ovako su se stvorili uvjeti za pojavu truleži. Situacija je još uvijek zadovoljavajuća, ali s berbom treba požuriti - kaže Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze, naglašavajući kako je do prvih kišnih dana obrao 55 posto svojih vinograda. Preostala mu je berba na približno četiri hektara, a ako vrijeme posluži, završetak očekuje do kraja tjedna. Neobrane su ostale uglavnom crne sorte, koje se ionako beru nešto kasnije.

Slično kaže i Ivan Gerštmajer-Zelember. Već tradicionalno, u njegovim se vinogradima bere nešto kasnije, pa je većina grožđa još uvijek na trsovima. No rokovi polako prolaze.

- Danas ili sutra nastavljamo berbu. Grožđe je lijepo izgledalo, ali je sada malo drukčije. Bolest još nije uznapredovala, pa moramo požuriti - kaže Gerštmajer, naglašavajući kako ni najavljene niske temperature nisu baš poželjna pojava.

U vinogradima Slavka Kalazića obrano je 70-ak posto grožđa. Ostala mu je, dakle, četvrtina, a kraj berbe očekuje za približno šest radnih dana.

- Sreća je da su neubrane ostale mahom sorte koje podnose ovako lošu klimu, pri čemu mislim na duže kišno razdoblje u vrijeme berbe - kaže Kalazić, ističuči kako u njegovim vinogradima nema naznake bolesti, što pripisuje ekološkoj proizvodnji. Više problema imaju s pticama, koje godišnje pozobaju 20-ak posto uroda.

Ivica Getto