DRENJE

Nakon više desetljeća, otkako je iskorijenjen zbog gradnje kuća i krčenja površina zbog poljoprivrede, u Drenje se vratio drijenak, po kojem je, kažu povijesni zapisi, to općinsko mjesto i dobilo ime. Drenjanština je živopisan kraj, smješten na mjestu gdje se istočne padine Krndije utapaju u đakovački ravnjak. Danas u općinskom središtu Drenju živi nešto manje od 700 stanovnika.

Od jučer, 1. travnja (nije prvotravanjska šala), drijenak je ponovno na drenjanskim prostorima, i to u dvorištu Osnovne škole Drenje, gdje su ga zasadili domari i učenici te škole. Drijenak se vratio kući zahvaljujući Lokalnoj akcijskoj grupi "Strossmayer".

Prvi pisani tragovi o Drenju sežu još u 15. stoljeće, točnije, u 1406. godinu, kada se spominje Drenjansko brdo, odnosno Drenowch Mons, što bi u slobodnom prijevodu značilo "šuma drijenka na brdu". To je zanimljiva i manje znana priča o tome kako je Drenje dobilo ime po drenku, kako se u tom kraju naziva drijenak. Na njegovim ga nekada velikim prirodnim staništima na području Drenja već desetljećima nema, no zahvaljujući LAG-u "Strossmayer" ta je biljka ponovno dio tog prirodnog sustava. LAG je, naime, donirao originalne divlje kultivare, sadnice divljeg drijenka. Uz vraćanje te biljke u mjesto po kojem je ono dobilo ime, vraćena je i genetska vrijednost autohtonog divljeg drijenka.


U narodu je znan kao višestruko korisna i ljekovita biljka jer svi su njezini dijelovi iskoristivi, posebice plodovi, koji zbog visokog sadržaja antioksidansa, šećera, pektina i vitamina C povoljno utječu na zdravlje. Od zrelih plodova moguće je napraviti pekmez, sok, likere, vino i peći rakiju. Nadalje, njegove suhe samljevene koštice mogu biti i zamjena za kavu, a zbog rane cvatnje on je i odlična paša pčelama. Stoga je u narodu utemeljena njegova široka tradicijska primjena, a ulogom u prirodi čini zaokruženu priču. Drenak, drijenak, drinak samonikli je grm ili nisko drvo do šest metara široke zaobljene guste krošnje. Cvjeta u rano proljeće, a plodovi su zreli u kasno ljeto, odnosno ranu jesen.

LAG-ovu donaciju drijenka osnovnoj školi i akciju "Povratak drenka u Drenje" službeno su jučer označili predsjednica LAG-a "Strossmayer" Božana Rogalo i ravnatelj OŠ Drenje Darko Čota.


- LAG "Strossmayer" svojim radom želi pridonijeti njegovanju tradicije i vrijednosti našeg LAG područja. Kako je drenak kao nekada divlja samonikla vrsta potpuno nestao s područja Drenja, LAG "Strossmayer" poduzeo je ovu aktivnost kako bi u tom naselju, u kojem je prirodno rastao, sačuvao originalni divlji drenak i priču o Drenju i drenku i za nove generacije - ističe Božana Rogalo.
Vraćanjem drenka u Drenje i sadnjom u prostoru oko mjesne škole Školska zadruga Drenak dobila je svoga "imenjaka" u školskom dvorištu. Lijepa je to priča o njegovanju tradicije, kao i o povijesti jednoga kraja te biljnih vrsta koje su ga nekada nastanjivale, a sada mu se opet vraćaju.


{embed_infobox_gray}267988{/embed_infobox_gray}