VINKOVCI

Uz 140 hekatara svoje zemlje i zemlje u zakupu gdje sije uobičajene poljoprivredne kulture poput kukuruza, pšenice, pivarskog ječma, zobi, suncokreta, uljane repice i soje, OPG uspješnog vinkovačkog poljoprivrednika Rudolfa Ača može se pohvaliti i s nešto manje od hektara posađenih lješnjaka ili lijeske, biljke koja je u Slavoniji tek od prije 15-ak godina nešto rasprostranjenija. Početkom ovog tisućljeća u Slavoniji je pojačano zanimanje za lješnjak, a u vinkovačkom kraju prve je lješnjake 2002. zasadio danas pokojni Drago Kanazir i sada je tu veća plantaža. Na području Vinkovaca desetak je proizvođača lješnjaka na površinama od pola do dva hektara, a u vukovarskom kraju kod Bogdanovaca je velika plantaža od deset hektara, čiji je vlasnik poduzetnik iz Zagreba.

Pouzdan kupac

- Odmah nakon što sam vidio da je Kanazir zasadio prve lješnjake u našem kraju, zainteresirao sam se i dvije godine nakon njega zasadio sam lješnjak na 0,6 hektara. Na našem salašu na sjevernoj periferiji Vinkovaca bio je komad zemlje premalen za obradu našom velikom mehanizacijom namijenjenoj velikim površinama, pa smo odlučili tu posaditi lješnjak, čija je proizvodnja, u to vrijeme, bila kod nas praktički u povojima. Sadnice smo nabavili od najpoznatijeg uzgajivača lješnjaka, Vlade Moulisa, poljoprivrednika iz Daruvara, i zbog boljeg uzgoja posadili smo tri vrste - istarski duguljasti, rimski i haleški. Zasadili smo 320 stabala, i toliko ih je i danas. Urod je ove godine prilično dobar, za razliku od prošle godine. Visina uroda ovisi o vremenskim uvjetima, pa tako varira od godine do godine, a suša je najveći neprijatelj lješnjaka. Urod lješnjaka ovisi i o brizi o stablima tijekom cijele godine, što podrazumijeva orezivanje, uklanjanje samoniklih mladica, održavanje travnjaka ispod njih, prskanje. Za skupljanje, šuškanje i čišćenje lješnjaka postoje razni strojevi, no mi se nismo upustili u nabavu tih vrlo skupih strojeva jer ne planiramo proširivati proizvodnju, pa sve to obavljamo ručno – kaže Rudolf Ač, čija je cijela obitelj - supruga Marica, sin Tibor, kćerka Marijana, snaha Suzana, zet Jurica, a ponekad i četvero unučadi - uključena u poslove oko lješnjaka.

Sve ove godine najveći dio uroda isporučuje kupcu koji lješnjake dalje plasira u Njemačku, pa se nada da će tako biti i ove godine. No zabrinjava ga otkupna cijena, koja je iz godine u godinu sve niža.

Kontinentalne sorte

- Otkupna cijena unatrag tri godine znatno se spustila, primjerice 2016. cijena lješnjaka u ljusci bila je 18 kuna za kilogram, prošle godine 13 kuna, a ove je 11 kuna. Dio lješnjaka očistit ćemo za maloprodaju na kućnom pragu i cijena mu je već godinama 60 kuna. Kako je vrlo teško naći radnike za skupljanje lješnjaka, koje smo plaćali po 20 kuna na sat, i ne računajući svoj trud i rad, isplativost uzgoja u takvim je uvjetima vrlo mala. Nažalost, ako se ovakav trend pada cijena i nesigurnosti pri otkupu nastavi i idućih godina, ozbiljno razmišljamo o vađenju stabala koja su sada u najboljem rodu – zaključuje Rudolf Ač.

Najveće plantaže lješnjaka u Hrvatskoj su kod Daruvara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje zauzimaju 300-400 hektara, jer lješnjaku odgovaraju blago brdoviti tereni i voli dovoljno vlage, a suša ga može uništiti.

Lijeska je grmolika biljka rasprostranjena u Europi i zapadnoj Aziji i daje ukusne i nutritivno bogate plodove – lješnjake. Plod je vrlo popularan u svijetu i nalazi se u mnogim receptima kolača i torti, a i u proizvodima od kojih je zacijelo čokolada napoznatiji. U svijetu se godišnje proizvede 800 tisuća tona lješnjaka. Lješnjaci pripadaju u namirnice razmjerno bogate kalorijama, sadrže proteine, dobar su izvor minerala, mangana, bakra, magnezija, fosfora i željeza, bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom, a imaju i ljetovita svojstva. Za kontinentalnu Hrvatsku stručnjaci preporučuju istarsku duguljastu, rimsku i halešku lijesku. n