Car koji je obilježio jednu epohu: Franjo Josip I. ponovno u središtu osječke priče
IVANA PAUŠIĆ
OTKRIVENA LJUDSKA STRANA

Car koji je obilježio jednu epohu: Franjo Josip I. ponovno u središtu osječke priče

Izložba "Franjo Josip I. – vladar jednog vremena putuje Slavonijom", autora Mihaela Sučića, u Muzeju Slavonije otvorena je do lipnja iduće godine. U sklopu izložbe u Državnom je arhivu nedavno prof. dr. sc. Željko Holjevac s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" održao predavanje "Putnik jednog vremena – Franjo Josip I. u svakom kutku svoje Monarhije" posvećeno državniku, ali i čovjeku, njegovu privatnom životu, obitelji i životnoj sudbini te razdoblju koje je obilježio svojom dugom vladavinom.

Profesor Holjevac život i vladavinu Franje Josipa smjestio je u širi povijesni okvir, podsjetivši kako je car vladao od revolucionarne 1848., kada je u Hrvatskoj ukinuto kmetstvo, pa sve do 1916., kada je preminuo usred Prvog svjetskog rata. "Svojim je životom i vladavinom obilježio čitavu jednu epohu napretka, u kojoj su i hrvatske zemlje napredovale onoliko koliko su mogle u odnosu na središta moći u Beču i Budimpešti", istaknuo je Holjevac.

Car koji je obilježio jednu epohu: Franjo Josip I. ponovno u središtu osječke priče
IVANA PAUŠIĆ

Opisao ga je kao ključnu osobu Monarhije, odnosno njezinu "alfu i omegu". Vladavinu je započeo kao apsolutistički vladar, nakon gušenja Mađarske revolucije, a poslije se nagodio s Mađarima i prihvatio dualističko uređenje Austro-Ugarske. Iako je postao ustavni monarh, nijedan zakon nije mogao stupiti na snagu bez njegova potpisa.

Holjevac je posebno naglasio kako se nasljeđe toga razdoblja i danas može prepoznati u urbanom prostoru Osijeka, Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Brojne povijesne zgrade i arhitektonska obilježja potječu upravo s kraja 19. i početka 20. stoljeća, vremena snažnog građevinskog razvoja, optimizma i vjere u napredak. "To je bilo zlatno doba klasičnog građanstva u Europi, pa tako i na ovim prostorima. Sjećanje na Franju Josipa danas je jedno ugodno sjećanje. Kada je umro, govorilo se: 'nesta Frane, nesta (h)rane'", rekao je Holjevac.

Njegova smrt 1916. označila je početak kraja jedne povijesne epohe. Samo dvije godine poslije Austro-Ugarska Monarhija raspala se. Holjevac je povukao i paralelu s kasnijim povratkom Hrvatske srednjoeuropskom civilizacijskom krugu pristupanjem EU-u.

KULT LIČNOSTI

Govoreći o Franji Josipu, Sučić je podsjetio kako je car na prijestolje stupio sa samo 18 godina. Na vlasti je ostao gotovo 68 godina, a njegova dugovječnost i prisutnost u javnom životu pridonijele su stvaranju slike o vladaru kao očinskoj figuri koja povezuje brojne narode Monarhije. “Pod utjecajem novina, razglednica i čitave tadašnje propagandne mašinerije podizani su mu spomenici, a po njemu su nazivani trgovi, parkovi i perivoji. Gradio se njegov lik kao dugovječnog i pobožnog vladara, svojevrsne očinske figure. Sve je to pridonosilo stvaranju kulta ličnosti Franje Josipa”, istaknuo je Sučić.

Takav se utjecaj snažno osjećao i u Slavoniji. Carevi portreti i prikazi bili su prisutni u javnom prostoru, a njegovim su imenom nazivane različite gradske površine. Posebno su bile zanimljive pripreme za njegove posjete. “Kada je posjećivao Slavoniju, mijenjala su se i uređivala središta sela, ali i gradovi poput Požege. Sređivale su se javne površine i zgrade kako bi se pokazalo da je stanje u njegovoj pokrajini, odnosno Kraljevini Slavoniji, dobro”, objasnio je Sučić.