Car koji je obilježio jednu epohu: Franjo Josip I. ponovno u središtu osječke priče
Izložba "Franjo Josip I. – vladar jednog vremena putuje Slavonijom", autora Mihaela Sučića, u Muzeju Slavonije otvorena je do lipnja iduće godine. U sklopu izložbe u Državnom je arhivu nedavno prof. dr. sc. Željko Holjevac s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" održao predavanje "Putnik jednog vremena – Franjo Josip I. u svakom kutku svoje Monarhije" posvećeno državniku, ali i čovjeku, njegovu privatnom životu, obitelji i životnoj sudbini te razdoblju koje je obilježio svojom dugom vladavinom.
Profesor Holjevac život i vladavinu Franje Josipa smjestio je u širi povijesni okvir, podsjetivši kako je car vladao od revolucionarne 1848., kada je u Hrvatskoj ukinuto kmetstvo, pa sve do 1916., kada je preminuo usred Prvog svjetskog rata. "Svojim je životom i vladavinom obilježio čitavu jednu epohu napretka, u kojoj su i hrvatske zemlje napredovale onoliko koliko su mogle u odnosu na središta moći u Beču i Budimpešti", istaknuo je Holjevac.
Opisao ga je kao ključnu osobu Monarhije, odnosno njezinu "alfu i omegu". Vladavinu je započeo kao apsolutistički vladar, nakon gušenja Mađarske revolucije, a poslije se nagodio s Mađarima i prihvatio dualističko uređenje Austro-Ugarske. Iako je postao ustavni monarh, nijedan zakon nije mogao stupiti na snagu bez njegova potpisa.
Holjevac je posebno naglasio kako se nasljeđe toga razdoblja i danas može prepoznati u urbanom prostoru Osijeka, Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Brojne povijesne zgrade i arhitektonska obilježja potječu upravo s kraja 19. i početka 20. stoljeća, vremena snažnog građevinskog razvoja, optimizma i vjere u napredak. "To je bilo zlatno doba klasičnog građanstva u Europi, pa tako i na ovim prostorima. Sjećanje na Franju Josipa danas je jedno ugodno sjećanje. Kada je umro, govorilo se: 'nesta Frane, nesta (h)rane'", rekao je Holjevac.
Njegova smrt 1916. označila je početak kraja jedne povijesne epohe. Samo dvije godine poslije Austro-Ugarska Monarhija raspala se. Holjevac je povukao i paralelu s kasnijim povratkom Hrvatske srednjoeuropskom civilizacijskom krugu pristupanjem EU-u.