Slavonsko-hercegovačko silo, studeni 2026.
ENA DUMENčIć
25. obljetnica osnutka Udruge

/Galerija/ Slavonsko-hercegovačko silo okupilo 360 sudionika: Čuvari tradicije povezali Slavoniju i Hercegovinu

Tražilo se mjesto više na tradicionalnom Slavonsko-hercegovačkom silu, koje je ove godine imalo poseban značaj jer je obilježena 25. obljetnica osnutka Slavonske udruge Hercegovaca. U dvorani Kristal okupilo se 360 sudionika, a večer ispunjena pjesmom, plesom i običajima zapadne Hercegovine još je jednom pokazala koliko su snažne veze između dvaju krajeva.

Atmosferu su odmah užarili članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Tihaljina, koji su svojim izvedbama tradicionalnih hercegovačkih pjesama i plesova okupljenima približili dio kulturne baštine svoga kraja. Njihov nastup posebno je odjeknuo među onima koji su uz takve napjeve i plesove odrastali, budeći uspomene na rodni kraj i neka prošla vremena.

– Slavonska udruga Hercegovaca tradicionalno organizira Slavonsko-hercegovačko silo, a ova nam je godina posebna jer obilježavamo 25. obljetnicu osnutka Udruge. Cilj okupljanja je okupiti Hercegovce i njihove prijatelje, njegovati običaje te povezivati Hercegovinu i Slavoniju. Velik broj ljudi iz Hercegovine doselio se u Slavoniju, ovdje žive, ali nisu zaboravili svoj zavičaj – rekao je predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca Marko Eljuga.

Dodao je kako je i ove godine organizirana tradicionalna tombola humanitarnog karaktera, a sav prikupljeni prihod bit će doniran u humanitarne svrhe.

Iako je rođen u Osijeku, Eljuga ističe kako su hercegovački korijeni važan dio njegova identiteta. Njegov je otac iz Drinovaca, kamo se i danas rado vraća, a tradiciju i povezanost sa zavičajem nastoji prenijeti i na svoju djecu.

– Svoju djecu, zajedno sa suprugom, učim svojim korijenima, ali isto tako i njezinim, jer je ona iz Dalmacije. Tako imamo još jednu poveznicu – kazao je Eljuga, osvrnuvši se i na odnos Slavonije prema doseljenim Hercegovcima. Istaknuo je kako ih je Slavonija objeručke prihvatila, na čemu su joj zahvalni.

Poseban doprinos programu dali su članovi HKUD-a Tihaljina, koji su u Osijek stigli na poziv organizatora. Njihov predsjednik Ilija Milas istaknuo je kako su željeli predstaviti plesove i napjeve zapadne Hercegovine te okupljenima dočarati kako se nekada pjevalo i plesalo u njihovu kraju.

– Vjerujem da će se posebno stariji, koji su nekada plesali i pjevali takve pjesme, prisjetiti mladih dana i da će proraditi emocije. Mi smo ovdje da večeras ispunimo svaku želju – rekao je Milas.

Govoreći o sličnostima i razlikama između slavonske i hercegovačke tradicije, objasnio je kako se hercegovački plesovi izvode uz tradicionalne instrumente, a neki i bez instrumentalne pratnje, dok su slavonski plesovi najčešće povezani s orkestrima i drugim instrumentima.

Na obilježavanju 25. obljetnice sudjelovao je i predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, kao izaslanik gradonačelnika Ivana Radića. Istaknuo je kako Grad Osijek njeguje prijateljske odnose s hrvatskim narodom iz Bosne i Hercegovine, što se, kako je naglasio, potvrđuje i konkretnim potezima.

Podsjetio je na uspostavu prijateljstva s Mostarom 2022. godine, kao i na suradnju s Novim Travnikom i Livnom. Kao jedan od konkretnih primjera suradnje naveo je i ovogodišnje darivanje dvaju autobusa Gradskog prijevoznog poduzeća Mostaru radi modernizacije njegova javnog prijevoza.

– Grad Osijek provodi prijateljsku i konzistentnu politiku prema hrvatskom narodu iz Bosne i Hercegovine. To nije ostalo samo mrtvo slovo na papiru, nego smo prijateljstvo pokazali i konkretnim djelima. Ovi ljudi koji su došli ovdje iz Hercegovine, njihovi roditelji i roditelji njihovih roditelja, nisu trebali nikoga da im kaže koliko je Osijek dobar grad za život. Oni su to sami prepoznali – poručio je Florijančić.

Večer u Kristalu tako je bila mnogo više od tradicionalnog okupljanja. Uz pjesmu, ples i druženje, Slavonsko-hercegovačko silo još je jednom potvrdilo svoju ulogu mjesta susreta, očuvanja baštine i njegovanja veza između ljudi koji, bez obzira na to gdje danas žive, ne zaboravljaju svoje korijene.