Osječanka Marina Hojsak glazbom pomaže djeci s autizmom, za svoj je rad dobila posebno priznanje
Hojsak se muzikoterapijom bavi deset godina i prva je hrvatska sveučilišna specijalistica muzikoterapije
Agencija za odgoj i obrazovanje ove je godine prvi put dodjeljivala Oskar zvanja, priznanje namijenjeno odgojno-obrazovnim radnicima napredovalim u položajna zvanja (mentor/savjetnik/izvrstan savjetnik) u školskoj godini 2025./2026. Među dobitnicima su i 34 prosvjetna radnika iz Osijeka, a jedna od njih je savjetnica u Centru za autizam Marina Hojsak.
Glazba logičan odabir
Hojsak se muzikoterapijom bavi 10 godina i prva je hrvatska sveučilišna specijalistica muzikoterapije. Napredovanje u zvanje savjetnika nešto je, istaknula je, što se gradi dugi niz godina i temelji se na konstantnom usavršavanju i učenju. Kazala je kako se za to napredovanje trebaju ispuniti uvjeti propisani Pravilnikom o napredovanju, no njoj nije bilo toliko teško prikupiti bodove jer je i znanstveno aktivna. Naslovna je docentica na Akademiji za umjetnost i kulturu te predaje novim generacijama muzikoterapeuta, dok se ujedno nalazi na poslijediplomskom doktorskom studiju Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.
Rođena je u glazbenoj obitelji, pa je glazba bila logičan odabir. Radila je u osnovnim školama, vodila zborove na natjecanja i sve je, tvrdi, uvijek moralo biti posloženo, svaka nota na svom mjestu.
“Onda mi se u jednom trenutku rađa misao: glazba je toliko ugodna da mora donijeti nešto više, nije tu da bi samo bila savršeno otpjevana i odsvirana.”
Na AUKOS-u se otvorio sveučilišni specijalistički studij kreativne terapije koji je završila i počela se baviti poslom koji joj je otvorio neke nove vidike. Završila je i edukaciju za neurološku muzikoterapiju gdje se povezuju glazba i mozak, dok je sad pri kraju s petogodišnjom edukacijom psihoterapijski orijentirane muzikoterapije koja se zove Guided Imagery and Music.
Naglasila je da je muzikoterapija upotreba glazbe, ali ne za ostvarivanje glazbenih ciljeva. Cilj nije naučiti dijete nešto lijepo svirati ili pjevati, već poboljšati njihovu komunikaciju, socijalne i motoričke vještine, razne predverbalne vještine, emocije i slično.
Blagoslovljena svojim poslom
Hojsak za muzikoterapije koristi razne instrumente. Najčešće je to električni klavir, a tu su i električni bubnjevi, gitare i ostali osnovni instrumentarij.
Djeca na glazbu reagiraju izuzetno lijepo. Soba u kojoj se izvode muzikoterapije pruža im mir, sigurnost i opuštanje, a ulaskom u nju već i sami znaju da će im biti lijepo i da će uživati. Ako i dođu uznemireni, uglavnom se uspiju polako smiriti.
Muzikoterapije Hojsak prilagođava individualnim potrebama djece, a svoje ciljeve usklađuje s drugim učiteljima te djece. Tako na više strana rade na istim ciljevima kako bi brže došli do rezultata. Ipak, naglasila je kako se ne može očekivati da se napredak dogodi u jednoj, dvije ili tri seanse muzikoterapije. Napredak je nekad minimalan, ali jako velik za dijete. Kad pomogne djetetu da, primjerice, spontano progovori, osjeća se ispunjeno i zna da njezin posao ima smislila te da je s razlogom tu gdje je.
“Glazba je našoj djeci apsolutni motivator za nešto raditi. Kad dijete dođe neraspoloženo, uvijek je glazba ta koja će ga malo oraspoložiti, dati mu nekakav poticaj da sudjeluje u radu i slično. Bude tu i raznih nepoželjnih ponašanja kod djece, ali to su sve izazovi s kojima se nosimo i za koje se pripremamo kroz razne edukacije”, kazala je. Iako postoje svakodnevni izazovi s kojima se u radu susreće, Hojsak je istaknula da je blagoslovljena ovime čime se bavi.
