Planiranje prije krize ključ je uspjeha. Najveća pogreška je početi razmišljati o planu tek kada kriza nastupi
Koliko su lokalne i regionalne vlasti spremne odgovoriti na krizne situacije, kako pravodobno informirati građane i zašto je povjerenje u komunikacijske stručnjake pritom presudno, bila su neka od pitanja o kojima se razgovaralo na predstavljanju knjige "Kriza i krizno komuniciranje jedinica lokalne i područne samouprave" autora izv. prof. dr. sc. Drage Martinovića. Predstavljanje je održano 27. listopada na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Događaj su zajednički organizirali Kontinentalna podružnica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Akademija za umjetnost i kulturu, a okupio je komunikacijske stručnjake, predstavnike lokalne samouprave, studente i profesore. Predstavljanje je otvorio izv. prof. dr. sc. Tomislav Levak, dok je okupljene pozdravio prodekan za umjetnost i znanost izv. prof. art. Zlatko Kozina.
Riječ je o četvrtoj knjizi profesora Martinovića iz područja odnosa s javnošću, koja donosi primjere kriznih komunikacijskih planova i scenarija koji mogu pomoći gradovima, općinama i županijama u pripremi za nepredviđene događaje.
"Najveća pogreška u kriznom komuniciranju jest početi razmišljati o planu tek kada kriza nastupi. On mora biti pripremljen znatno ranije, s unaprijed razrađenim mogućim scenarijima i načinima postupanja", istaknuo je autor, dodajući kako knjiga može biti korisna i privatnom sektoru te nevladinim organizacijama. Istaknuo je da je ova knjiga svojevrsna kruna njegovog dvadesetogodišnjeg rada u javnoj upravi i pisanja o javnoj upravi.
Važnost praktičnog iskustva u obrazovanju budućih komunikacijskih stručnjaka istaknula je izv. prof. dr. sc. Marina Đukić s AUKOS-a. Kao primjer povezivanja teorije i prakse navela je požar u tvrtki Drava International, koji već dvije godine koristi kao studiju slučaja u nastavi.
"Studenti mogu naučiti sve faze krizne komunikacije, ali tek kada se suoče sa stvarnom krizom, počinje pravo učenje i primjena stečenih znanja", kazala je.
Jedan od najvećih izazova u kriznim situacijama svakako je pravodobno informiranje javnosti, čak i kada nisu poznate sve okolnosti događaja. O tome je govorila Ivana Gusak Galić, voditeljica Kontinentalne podružnice HUOJ-a, istaknuvši kako odgađanje komunikacije može otvoriti prostor širenju dezinformacija.
"Javnost treba dobiti prvu informaciju što prije, čak i kada nemamo sve odgovore. Reći da u određenom trenutku nemamo potpune informacije također je informacija", poručila je. Osvrnula se i na problem povjerenja lokalnih čelnika u komunikacijske stručnjake, naglasivši kako njihova stručnost nije dovoljna ako im se ne omogući sudjelovanje u donošenju odluka i pravodobno djelovanje.
U raspravi je sudjelovao i Kristijan Drinković, viši stručni suradnik za odnose s javnošću Grada Vukovara, koji je predstavio iskustva i izazove komunikacijskog rada u gradskoj upravi. Razgovor su moderirale Ivana Gusak Galić i Jana Krtinić, voditeljica Studentske sekcije Kontinentalne podružnice HUOJ-a "Studentske PRiče", a poseban naglasak stavljen je na povezivanje akademskog znanja s iskustvima iz prakse.
U sklopu posjeta Akademiji Martinović je održao i gostujuće predavanje studentima o strateškom komuniciranju jedinica lokalne i područne samouprave, s posebnim osvrtom na ulogu i poslove službenika za odnose s javnošću.
