Drugi znanstveni sabor Slavonije i Baranje otvoren je u četvrtak u Osijeku pod krovnom temom "Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja", s ciljem poticanja interdisciplinarne i međusektorske rasprave između znanosti, gospodarstva i javnog sektora te doprinosa u oblikovanju konkretnih rješenja za jačanje gospodarske snage i otpornosti Slavonije i Baranje, a time i Republike Hrvatske.

Prema ocjeni akademika Davora Miličića, potpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, riječ je o vrlo važnom događaju za Slavoniju i Baranju, regiju s golemim potencijalom koji je u sljedećim godinama potrebno iskoristiti na najbolji mogući način.

Prehrambena sigurnost

- Tema je ovog sabora hrana, dakle nešto što je, nadamo se, u Slavoniji budućnost, jer Slavonija može hraniti ne samo Hrvatsku nego i mnoge druge zemlje. Zatim je tu znanje, jer nema moderne agronomije bez znanja, razvoja i primjene novih tehnologija, i na kraju, kao treći stup, upravljanje. Ne moraju političari slušati nas znanstvenike, ali bilo bi dobro da slijede naše naputke jer će im tada odluke biti utemeljene na znanstvenoj metodologiji i time će ih sigurno moći lakše braniti, a imat će i veće šanse da rezultiraju uspjehom - kazao je Miličić.

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, smatra kao je važno Slavoniju i Baranju, osim mjesta gdje se proizvodi sirovina, pretvoriti i u mjesto gdje će se proizvoditi hrana, što vidi kao preduvjet prehrambenoj sigurnosti.

- Potrebno je povezati poljoprivrednike i prerađivačku industriju, i umjesto izvoza sirovine i uvoza gotovih proizvoda, u Slavoniji i Baranji, ali i u cijeloj Hrvatskoj stvarati proizvode dodane vrijednosti. Prehrambena sigurnost počinje na polju, nastavlja se u preradi, a završava na stolu, što znači da ljudima moramo osigurati kvalitetnu domaću hranu. Da bismo to bili u stanju, moramo dati podršku poljoprivrednicima. To nije samo isplata potpora koje su važne i dobivaju ih svi europski poljoprivrednici, ona se ogleda i u podršci kroz izgradnju poljoprivredne infrastrukture, gdje nam trebaju silosi, logistički distributivni centri, male i srednje klaonice, pokretne klaonice, mlinovi, dakle sva ta infrastruktura koja će biti preduvjet da poljoprivrednik ima gdje skladištiti svoju sirovinu, a zatim je poslije i prerađivati te stvarati proizvod dodane vrijednosti. Naravno, potrebne su i institucionalne mjere, vidimo da druge države članice EU-a osim mjera iz zajedničke poljoporivredne politike osmišljavaju i neke dodatne mjere, "soft metode", kojima pomažu da njihov domaći poljoprivredni proizvod bude preferiran na tržištu - kazala je Petir te dodala da se u saborskom Odboru za poljoprivredu zalažu za izmjenu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi kojom bi se prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene proglasila nepoštenom praksom, čime bi se, mišljenja je, maknuo veliki dio nelojalne konkurencije te omogućilo našim proizvođačima da osjete sigurnost i proizvode više kako bi domaća hrana bila pristupačnija kupcima.

Ključne teme

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić bio je, uz osječko-baranjsku županicu Natašu Tramišak, predsjednika Uprave i osnivača Žita Marka Pipunića te suosnivača i izvršnog direktora Orqe Srđana Kovačevića, sudionik "1 na 1" razgovora "Perspektive lidera", a prije toga u izjavi za medije iskazao je zadovoljstvo što se i Drugi znanstveni sabor Slavonije i Baranje održava u Osijeku.

- Prošli put tema je bila demografija, ovaj put to je gospodarstvo, što su, mišljenja sam, dvije ključne teme za Slavoniju i Baranju i Osijek. Mislim da imamo puno razvojnog potencijala, puno aduta, a to su poljoprivreda, prehrambena tehnologija, znanje i inovacije, i upravo sudjelovanje tvrtki poput Žita i Orqe govori u kojem smjeru bi grad trebao ići, od povezivanja poljoprivrede i novih tehnologija do tvrtki koje dolaze iz Osijeka, a koje su konkurentne i prepoznate na svjetskim tržištima - kazao je Radić, dodavši kako gospodarski pokazatelji u Osijeku nikada nisu bili bolji nego danas.

U okviru Drugog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje održana je i panel rasprava pod nazivom "Prehrambeni sustav kao temelj gospodarski snažne i otporne Slavonije i Baranje" u kojoj su sudjelovali Marijana Petir, Marinko Beljo, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Josipa Ervačić Šnajder iz Osatina grupe, Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komora i akademkinja Vlasta Piližota. Drugi znanstveni sabor Slavonije i Baranje održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade RH i Osječko-baranjske županije.