U Osijeku počeo kongres fiziologa, u središtu su istraživanja o imunitetu, mikrobioti i starenju
Znanja fiziologa uvjetuju što će se za desetak godina koristiti kao lijek
Neke bakterije u našim crijevima mogu određene kemikalije, primjerice nitrozamin koji se nalazi u duhanskom dimu, pretvarati u kanceronogene koje prouzročuju rak mjehura - dosad nije bilo poznato da bakterije mogu jednu kemikaliju pretvoriti u drugu, još opasniju, koja je uzročnik raka.
Povišena glukoza u krvi povećava razinu laktata, a oni inhibiraju intreferone koji su važni za obranu od infekcije - zato je kod dijabetičara ili onih s povišenim šećerom u krvi kontrola infekcije slabija.
To su šturi sažeci dvaju predavanja kojima je u četvrtak započeo trodnevni, 4. regionalni kongres fizioloških društava i 6. kongres Hrvatskog društva fiziologa.
Bolest je model
- Fiziologija je znanost koja se bavi procesima koji održavaju zdravlje našeg tijela. Mi ne govorimo o bolestima, mogu reći da su nama bolesti modeli. Nas zanima kako normalan organizam održava svoje zdravlje, koji su to procesi koji razlikuju zdravu od bolesne stanice, kada se događa taj prijelaz, koja su to neka granična opterećenja, bez obzira na to što se pod tim opterećenjima smatralo, koja će dovesti do toga se da ono što može očuvati normalnu funkcije mijenja. Naš organizam ima veliku sposobnost prilagodbe i puno sustava koji se preklapaju i omogućavaju da, ako jedan sustav zataji ili je slabije djelotvoran, drugi preuzme tu ulogu. Ali kao i sve u životu, i to ima svoje granice - pojasnit će Ines Drenjančević, predsjednica Hrvatskog društva fiziologa i profesorica na osječkom Medicinskom fakultetu.
Kongres je okupio domaće i međunarodne znanstvenike te će kroz raznolik program povezati suvremena istraživanja u fiziologiji s medicinom i novim tehnologijama. Među temama su neuroznanost, vaskularna i stanična fiziologija, imunologija, mikrobiota te primjena umjetne inteligencije. Posebno mjesto imaju istraživanja tjelesne aktivnosti, funkcionalnih sposobnosti i neuromuskularne funkcije, koja povezuju fiziologiju s kineziologijom i sportskom medicinom.
Predavači će u svojim radovima predstaviti kako na zdravstveno stanje organizama djeluju aktualna klimatska onečišćenja, psihološki stres, promjene u prehrambenim navikama, štete životne navike kao što su pušenje, sjedilački način života...
Prilagodba
- Sve to mijenja našu fiziologiju i funkciju našeg tijela. Kroz naš rad studiramo kako se ogranizam prilagođava tome, kako se stanice prilagođavaju tome, kakva je međusobna komunikacija između organa. Sva pitanja upućuju na odogovor kako zdravo živjeti, zdravo stariti i što to znači održati mentalno zdravlje i kognitivne funkcije. Jako nam je važno da se kao struka koja nije direktno u kontraktu s pacijentima prepoznajemo, jer naša znanja uvjetuju što će se za desetak godina koristiti kao lijek - kaže Drenjančević. Među istaknutim predavačima su Bojan Polić (Medicinski fakultet u Rijeci), Ákos Koller (Budimpešta), Robert Zorec (Univerzitet Ljubljana) i Janoš Terzić (Medicinski fakultet u Splitu), koji će predstaviti istraživanja o prilagodbama organizma tijekom virusnih infekcija, regulaciji protoka krvi, ulozi astrocita u zdravlju i bolesti te povezanosti mikrobiote i upale.
Kongresi Hrvatskog društva fiziologa održavaju se svake četvrte godine, a zanimljivo je kako je njihov prvi međunarodni skup održan u Osijeku 2000. godine.
