/Foto/ Djeca upoznala život pčela i uživala u medenom doručku
Posebnu pozornost privukao je apisarij, odnosno košnica sa živim pčelama
Na Trgu Ante Starčevića u Osijeku u petak, 9. listopada, održana je tradicionalna manifestacija Mladi i med, koja je i ove godine okupila najmlađe s radi približavanja svijeta pčela i pčelarstva te važnosti očuvanja prirode. Djeca iz vrtića i učenici trećih i četvrtih razreda nekoliko osječkih škola imala su priliku razgledati pčelarsku opremu, vidjeti košnicu sa živim pčelama, upoznati različite vrste meda i zasladiti se doručkom od kruha, maslaca i meda.
U slast!
Manifestaciju već 22 godine organizira pčelarska zajednica, a organizacijsku je obvezu nakon prestanka djelovanja Županijskog saveza preuzela Udruga pčelara Pčela Osijek, najstarija takva pčelarska udruga u jugoistočnoj Europi, osnovana 1879. godine.
“Cilj je manifestacije okupiti djecu predškolskog i školskog uzrasta, osobito učenike nižih razreda, i pokazati im ono što već uče u školama – što pčele rade, zašto su nam važne i kakvu ulogu imaju u prirodi – rekao je Slavko Stojanović, tajnik Udruge pčelara Pčela Osijek.
Posebnu pozornost privukao je apisarij, odnosno košnica sa živim pčelama, koja je djeci omogućila da izbliza promatraju te vrijedne kukce. Uz pčelarsku opremu, posjetitelji su mogli razgledati, kušati i kupiti različite vrste meda koje proizvode članovi udruge te se upoznati s njihovim radom. Za najmlađe je pripremljen i jednostavan, ali slastan doručak, kruh s maslacem i medom.
Stojanović ističe kako je važno da djeca odmalena upoznaju med i njegove osobitosti, a za djecu preporučuje blaže vrste, poput bagremova meda, kojeg ima mnogo u Baranji. Udruga trenutačno ima 125 članova, no, kao i mnoge druge pčelarske organizacije, suočava se s izazovom sve starijeg članstva.
Među pčelarima koji su predstavili svoje proizvode bio je i Josip Galić iz Čepina. U njegovoj ponudi nalaze se različite vrste meda, od proljetnog cvjetnog, odnosno multiflornog, do bagremovog i livadnog meda.
Izazovi pčelara
“Proljetni med nastaje od nektara različitih biljaka, uključujući domaće i divlje voće, a u njemu ima i primjesa uljane repice. Nakon toga dolazi bagremov med, dok je livadni posljednji koji dobivam tijekom godine. Pčele ga unose dulje od mjesec i pol, a meni je posebno zanimljiv zbog raznolikosti biljaka od kojih nastaje", objasnio je Galić.
Govoreći o izazovima s kojima se susreću pčelari, upozorio je na sve izraženije posljedice klimatskih promjena. Blage zime mogu potaknuti pčele na prerani početak aktivnosti i razvoj legla, nakon čega naglo zahlađenje ugrožava zajednicu. S druge strane, vruća i suha ljeta, kakvo je bilo i ove godine, zahtijevaju dodatnu brigu, uključujući osiguravanje vode za pčele.
Na važnost edukacije upozorila je i Irena Išasegi, vlasnica novootvorenog Muzeja pčela u Osijeku. Riječ je o prezentacijsko-edukacijskom centru čiji je cilj približiti pčelu kao životinju i objasniti njezinu važnost za funkcioniranje ekosustava.
Muzej obuhvaća dvije povezane cjeline - "Pčela, čudo prirode" i "Oprašivači, temelj ekosustava", a pripremljeni su i posebni programi za djecu koji uključuju obilazak i radionice. Ova je manifestacija bila odlična prilika da se predstave najmlađima.
Koliko su pčele i med zanimljivi najmlađima pokazali su i učenici trećeg razreda Osnovne škole Vladimira Becića. Iako još mali, znaju da postoji više vrsta meda, a pčele su im oduvijek drage životinje. Tako nam je jedna učenica rekla da joj je najdraži cvjetni med, a da je upoznata s pčelama i medom jer je njezin susjed pčelar. "Pčelice su mi oduvijek jako slatke", rekla je učenica, dok je njezin prijatelj iz razreda rekao da mu je najdraži bagremov med.
