Skupina osječkih ugostitelja, koju predvodi Gordan Šestić, iz Udruženja ugostitelja HGK, podnijela je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti dijelova Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda s Ustavom RH.

Osporavaju odredbe koje uređuju zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima, uvjete za pušačke prostore i visinu prekršajnih kazni, tvrdeći da su protivne ustavnim jamstvima poduzetničke slobode, jednakog pravnog položaja na tržištu i prava na rad.

Različito opterećenje

Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnio je u ime osječkih ugostitelja odvjetnik Davor Petrović, koji pojašnjava kako osnova prijedloga proizlazi iz neravnopravnosti ugostitelja s pravnim osobama čija je osnova poslovanja prodaja duhanskih proizvoda i koji pri tome imaju multimiljunsku dobit. Što se tiče oslobađajućih presuda, odvjetnik ističe kako u konkretnim slučajevima inspektorat nije dokazao počinjenje prekršaja, odnosno nije konkretizirao odlučne činjenice. “Okolnost da su zatečeni gosti koji konzumiraju duhanske proizvode ne znači nužno i osuđujuću presudu”, smatra Petrović.

U središtu prijedloga je tvrdnja da zakon različito opterećuje ugostitelje ovisno o veličini i organizaciji prostora. Zakon propisuje da prostor za pušenje mora imati najmanje deset četvornih metara, ali ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje, uz niz tehničkih uvjeta vezanih uz ventilaciju, filtriranje zraka, podtlak i odvojenost od ostatka objekta. Za objekte u kojima se isključivo poslužuje piće zakon predviđa mogućnost da se cijeli prostor odredi pušačkim ako nije moguće ispuniti pojedine uvjete za izdvojeni prostor. Podnositelji smatraju da se u praksi privilegira manje lokale, a vlasnici većih prostora moraju ulagati u dodatne tehničke zahvate. U prijedlogu navode da vlasnici većih ugostiteljskih objekata nisu u istom položaju kao vlasnici manjih lokala, što prema njihovu mišljenju nije spojivo s člankom 49. Ustava, kojim se jamči jednak pravni položaj poduzetnika na tržištu. Pozivaju se i na ustavne odredbe o pravu na rad te na načelo razmjernosti ograničenja ustavnih prava. Ne osporavaju cilj zaštite zdravlja, ali smatraju da Ustavni sud treba ispitati jesu li propisane mjere prikladne, nužne i razmjerne.

Drugi veliki prigovor odnosi se na kazne. Za dio prekršaja zakon propisuje kazne od 9290 do 19.900 eura za pravne osobe, a fizičke osobe, obrtnici, osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost i odgovorne osobe u pravnim osobama mogu se kazniti iznosom od 660 do 2000 eura. U prijedlogu se navode i konkretni slučajevi osječkih ugostiteljskih tvrtki kojima su izricane kazne od oko 14.600 eura. Podnositelji tvrde da takve sankcije mogu ozbiljno ugroziti poslovanje manjih poduzetnika.

Kao dodatni primjeri problema koji se pojavljuju u provedbi propisa mogu poslužiti i dvije presude Općinskog suda u Osijeku u kojima su ugostitelji oslobođeni optužbi za prekršaje povezane s pušenjem. U prvom predmetu, protiv tvrtke BHT i odgovorne osobe, inspekcija je nakon nadzora u jednom osječkom noćnom baru teretila okrivljenike jer su zatečeni gosti koji puše, pepeljare s opušcima, a objekt nije imao rješenje Ministarstva zdravstva kojim bi bio utvrđen kao pušački. Općinski sud u Osijeku ih je u travnju 2026. oslobodio optužbe. Sud je zaključio da sama činjenica da su gosti pušili i da su u lokalu zatečene pepeljare nije dovoljna za činjenični opis prekršaja ako nije konkretizirano na koji način vlasnik ili odgovorna osoba nisu osigurali poštovanje zabrane pušenja.

Krajnja mjera

Sličan ishod zabilježen je u kolovozu ove godine u predmetu protiv UGO investa i odgovorne osobe, vezanom uz cafe-bar Hedonist. Državni inspektorat prethodno je pravnoj osobi izdao prekršajni nalog s ukupnom kaznom od 21.231,14 eura, a odgovornoj osobi od 2657,23 eura, pri čemu su kazne obuhvaćale navodne povrede propisa o pušenju i zaštiti od buke. Dio optužbe odnosio se na pušenje u prostoru za koji je inspekcija tvrdila da nakon promjena više ne ispunjava uvjete iz rješenja Ministarstva zdravstva. U nadzoru je utvrđeno da se prostor za usluživanje spojio s dodatnom prostorijom, čime je, prema inspekciji, nastao prostor od 90,72 četvorna metra u kojem se konzumiraju duhanski proizvodi. Općinski sud i u tom je slučaju oslobodio okrivljenike. Utvrdio je da nije jasno navedeno koja je konkretna radnja okrivljenika predstavljala prekršaj ni koji točno uvjeti za pušački prostor nisu bili ispunjeni.

Ugostitelji u prijedlogu Ustavnom sudu problematiziraju i postupanje Državnog inspektorata, uključujući primjer pečaćenja jednog objekta. Tvrde da je neposredna prisila krajnja mjera koja mora biti posebno obrazložena te da zatvaranje lokala snažno zadire u pravo na rad i poslovanje. Iz prakse koja se dostavlja uz prijedlog vidljive su visoke novčane kazne koje je predlagao Državni inspektorat. Primjerice, UGO invest je kažnjen s 14.595 eura, BHT s 14.595 eura, Kreativno ugostiteljstvo kaznom od 14.595 eura, Memories s 14.600 eura i 2 B s 14.600 eura. BHT je kažnjen i pečaćenjem objekta, što je prema mišljenju punomoćnika predlagatelja iznimno ograničenje temeljenog prava na rad. Mjeru neposredne prisile nužno je dobro obrazložiti jer ona je krajnja mjera postupanja. Paušalno navođenje da je zatečeno nekoliko gostiju koji su konzumirali duhanske proizvode i neposredno ugrozili život i zdravlje ljudi ne može biti, prema mišljenju ugostitelja, dovoljna osnova za donošenje mjere neposredne prisile.