U HNK-u Zagreb predstavljen je nosač zvuka "Bela pl. Adamović Čepinski – Solo pjesme za glas i klavir" u izvedbi osječke sopranistice Veronike Hardy Činčurak, docentice Akademije za kulturu i umjetnost u Osijeku, uz klavirsku pratnju Marija Čopora s Muzičke akademije u Zagrebu.

Izdanje je, kaže nam profesor Hrvoje Pavić, ponosan na svog prasumještanina Adamovića, posvećeno glazbenoj ostavštini tog skladatelja, a održano je u sklopu Zagrebačkog opernog festivala. Događaju je nazočio i barun Nikola pl. Adamovich, pranećak skladatelja, a nakon događaja u Zagrebu na 170. obljetnicu rođenja Bele pl. Adamovića Čepinskog, promocija nosača zvuka održana je i u Osijeku na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, gdje je nosač zvuka i snimljen.

Nosač zvuka predstavili su dr. sc. Hrvoje Pavić, skladatelj Matko Brekalo i Mladen Malek iz izdavačke kuće Nota Bene Records. Veronika Hardy Činčurak i Mario Čopor izveli su nekoliko skladbi s novoga izdanja, omogućivši publici da Adamovićeve pjesme čuje i u koncertnoj izvedbi.

- Projekt je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, no njegova priča počinje prije 11 godina. Još kao studenti, Matko Brekalo i ja smo započeli istraživati glazbenu baštinu Adamovicha. Pronašao sam skladateljevu glazbenu ostavštinu, odnosno rukopisne note sačuvane u Muzeju Slavonije u Osijeku, a rukopis je povjeren Brekalu, koji je skladbe prepisao i pripremio za izvođenje. Glazba, desetljećima sačuvana ponajprije u arhivskom obliku, tako je ponovno dobila priliku zaživjeti pred publikom. Skladbe su izvedene u HNK-u u Osijeku, a u izvedbama je sudjelovala i sopranistica Veronika Hardy Činčurak. Jedanaest godina poslije studentski istraživački pothvat prerastao je u zaokružen umjetnički i diskografski projekt - navodi Pavić.

Nosač zvuka donosi 12 solo pjesama za glas i klavir, a u rukopisu ih je sačuvano četrdesetak. Izdanje tako otvara prostor za daljnje upoznavanje s Adamovićevim vokalnim stvaralaštvom i nova istraživanja njegova opusa. Autor je u hrvatskoj glazbenoj povijesti ponajprije poznat kao skladatelj prvoga hrvatskog baleta "Jela", čime njegovo stvaralaštvo zauzima važno mjesto u razvoju hrvatske glazbene i scenske umjetnosti, iako najveći dio njegova opusa čine upravo solo pjesme. Balet "Jela" ponovno je postavljen 2025. godine na scenu HNK-a Osijek, čime je njegovo baletno stvaralaštvo ponovno približeno suvremenoj publici.