Kako se građevinski otpad ponovno može upotrijebiti: Staru opeku pretvaraju u nove građevinske materijale
Na mrežnoj platformi 37.000 karakteristika više od 1700 zgrada u pet gradova
Na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Osijek (GRAFOS) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u četvrtak je počeo dvodnevni završni znanstveno-gospodarski skup "Održivo gospodarenje građevnim otpadom - Rezultati projekta IM4StEM", gdje će biti predstavljeni rezultati trogodišnjeg međunarodnog Erasmus+ projekta IM4StEM, koji je povezao potresno inženjerstvo, digitalizaciju, strojno učenje, građevne materijale i kružno gospodarstvo.
Projekt je vrijedan 400.000 eura, a provodio se od rujna 2023. do kolovoza 2026., s ciljem povećanja sigurnosti zgrada, unaprjeđenja upravljanja potresnim rizikom, digitalizacije građevinskog sektora i poticanja oporabe građevinskog otpada.
Potresi
U Hrvatskoj, Turskoj, Srbiji i Rumunjskoj provedena su terenska istraživanja te razvijeni GIS podatci, mobilna aplikacija i otvorena baza podataka, a primjenom statistike i strojnog učenja izrađeni su modeli za procjenu potresne oštetljivosti i predviđanja oštećenja zgrada. Drugi važan dio projekta bio je razvoj održivih građevnih materijala, poput biomorta, reciklirane opeke i kompozita od građevinskog otpada. Projekt je bio snažno usmjeren i na obrazovanje: educirano je 600 studenata i 20 nastavnika, uvedena su četiri nova kolegija te dopunjeno 11 postojećih.
Konzorcij je činilo sedam visokoobrazovnih institucija iz šest zemalja, a rezultati projekta – otvorena baza podataka, modeli, obrazovni sadržaji i istraživanja – ostaju temelj za daljnji razvoj sigurnijeg, digitalnijeg i održivijeg građevinskog sektora.
“Naglasak je na razvoju novih metoda istraživanja, digitalizaciji i uvođenju inovacija u nastavi kao što su odlasci na teren, gdje su studenti prikupljali podatke o zgradama, s obzirom na to da nam je u fokusu bio potresni rizik, zbog čega smo prikupljali karakteristike zgrada. U tu svrhu razvili smo mobilnu i web aplikaciju, mobilna nam je direktno pomogla u prikupljanju podataka na terenu, a u tu je aktivnost bilo uključeno više od 220 studenata tijekom tri godine projekta", istaknula je u izjavi za Glas Slavonije voditeljica projekta, prof. dr. sc. Marijana Hadzima-Nyarko.
Jedan od najznačajnijih rezultata projekta javno je dostupna mrežna platforma s bazom od 37.000 karakteristika zgrada, prikupljenih terenskim evidentiranjem više od 1700 zgrada u pet gradova.
Stara opeka
“Razvijali smo baze podataka o elementima, odnosno zidanim zidovima, zatim o materijalima, gdje smo nastojali inkorporirati reciklirane materijale poput opeke sa srušenih zgrada, jer se bavim potresnim rizikom, a nedavni potresi u Zagrebu, Petrinji i Turskoj, koja nam je jedan od projektnih partnera, pokazali su koliko se građevinskog otpada stvori nakon oštećenja i rušenja zgrada. Prikupljenu opeku usitnjavali smo i njome zamjenjivali dio agregata u betonu. To su bila laboratorijska ispitivanja i elementi u kojima su također sudjelovali studenti, više od 80 studenata sudjelovalo je u ispitivanju svježih i očvrslih svojstava takvog betona, a njih više od 100 u ispitivanju zidova koje smo sazidali starom opekom od srušenih zgrada. Dio projekta posvjećen je mogućnosti oporabe građevinskog otpada koji nastaje nakon katastrofalnih događaja", kazala je prof. Hadzima-Nyarko.
Koordinator projekta je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u čijem radu sudjeluju Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek (GRAFOS) te Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT). Projektni partneri su Universidad Pablo de Olavide iz Španjolske, Univerzitet u Novom Sadu iz Srbije, Bitlis Eren Üniversitesi iz Turske, Politechnika Wrocławska iz Poljske, Sveučilište u Splitu te Universitatea Transilvania din Brașov iz Rumunjske.
