Udruga veterana 106. brigade odala počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja u čast domoljuba palih za obranu Hrvatske na osječkom novogradskom groblju, Udruga veterana 106. brigade Osijek obilježila je u nedjelju Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Kako su istaknuli njezini članovi, komemorativnim obilježavanjem odali su počast i iskazali pijetet tisućama vojnika poginulih između 1914. i 1945. godine, čija su počivališta nestala tijekom komunističke vladavine, želeći time ukazati na važnost očuvanja povijesnog sjećanja i kulture pijeteta te na trajnu obvezu hrvatskog društva da čuva uspomenu na sve žrtve koje su tijekom prošloga stoljeća izgubile živote zbog nasilja, progona i nepravdi totalitarnih i autoritarnih režima. Novogradsko groblje kao lokacija komemoracije odabrano je, kazali su, s dobri razlogom.
"Ova je lokacija dokaz što su diktatorski režimi radili, smetala su im i groblja stara nekoliko stoljeća. Ovdje se nalazilo staro vojno groblje iz 17. stoljeća i novo vojno groblje, a oba su nestala između 1960. i 1970. godine. Kome je to moglo smetati nikom pametnom nije jasno, no to je opomena svima nama da se moramo boriti protiv takvih režima. Što god spomenici predstavljali, ipak su dokaz nekog vremena i mi ih moramo čuvati. Podupiremo odluku Euroske unije o sjećanju na sve žrtve totalitarnih režima, jer ljudi nisu komadi cigle, to su ipak neke duše koje su skončale višom silom, ubijane su u borbama, ratovima, u poratnom razdoblju, a tu posebno naglašavamo vrijeme od 1914. do 1941. i nakon toga. Moramo obilježavati sjećanje na njih da bismo popravili budućnost", kazao je dopredsjednik Udruge Željko Kožul.
Uime gradonačelnika Grada Osijeka Ivana Radića, komemoraciji je prosustvovao i Jurica Tolj, predsjednik Odbora za branitelje Grada Osijeka.
"Došao sam odati počast svim žrtvama totalitarnih režima, jer sve su se one borile i umirale za hrvatsku državu. Na tome i veliko hvala", poručio je Tolj.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve.
