Datum 1. kolovoza u Dalju označava tužnu obljetnicu jednog od najtežih dana Domovinskog rata. Ususret tome odlučeno je i da se spomen-obilježje poginulima, u središtu Dalja, dodatno uredi. Udruga vetarana 106. brigade, kažu predsjednik Željko Kožul i član Branko Vadlja, u suradnji s predsjednikom Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora - Podružnice Osječko-baranjske županije Damirom Buljevićem i osječko-baranjskom županicom Natašom Tramišak te donačelnikom Općine Erdut Davidom Sušcem, pokrenula je radove na toj lokaciji koji će izmijeniti vizuru cijelog prostora.

Novi jarboli

- Ove godine, u povodu 1. kolovoza, godišnjice stradanja 193 osobe u Dalju, hrvatskih branitelja i civila, obnavljamo postojeće mjesto za zastave. Umjesto jednog jarbola, postavit ćemo tri nova: za zastavu Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije i Općine Erdut. To je korak prema tome da to spomen-obilježje dobije novo lice, decentnije, ljepše, dostojanstvenije. U ovaj smo projekt ušli, da tako kažem, iz inata, jer nas je dodirnuo, što bismo rekli, u živac, izgled ovog spomeničkog prostora. Djeluje zapušteno, i to kanimo renovirati u dogledno vrijeme, s novim travnjakom, novim živicama... Potrudit ćemo se oko tog spomenika, jer ondje je bilo najveće stratište u Osječko-baranjskoj županiji, na tom je mjestu stradalo toliko puno ljudi. I toliko se puno hrabrih ljudi sjećamo kada se ondje okupimo - kaže Željko Kožul.

BRUNO JOBST

Udruga veterana 106. brigade želi se na taj način, pojašnjava Kožul, odužiti ljudima koji su dali život za domovinu tog tužnog dana.

- To je doba kada 106. brigada nije imala snage za kvalitetniju pomoć tim ljudima. Riječ je o početku Domovinskog rata, kad niti smo bili adekvatno organizirani, niti kvalitetno ustrojeni, niti popunjeni oružjem i ljudstvom. Uz najbolju volju nije se moglo učiniti više nego što se učinilo. Smatram da je važno sjećati se Dalja, jer je stvarno jako puno ljudi pogođeno tom tragedijom. Puno je ljudi prošlo kroz koncentracijske logore, što treba spominjati i treba educirati ljude da se to ne zaboravi. Pritisnuti svojim problemima, ljudi zaboravljaju da ima onih kojima je teže. Jer kad netko izgubi člana svoje obitelji, nema problema koji se može s tim problemom mjeriti. I zato svi oni koji su sretni da su preživjeli, trebaju se sjetiti onih koji nisu, i moraju misliti na to da obitelji koje su izgubile nekoga još žive u tom ratnom vremenu, da to iz njih nikad neće otići dok ne odu i sami na neko bolje mjesto - ističe Kožul.

Kolektivna memorija

Kožul, Vadlja i Buljević slažu se da je najvažnija zadaća preživjelih u Domovinskom ratu prenositi sjećanja.

- Sva ratna iskustva i sjećanja prenosimo na generacije koje dolaze, jer ta je kolektivna memorija jako važna za generacije koje će se tek roditi. Zbog tog razloga provodimo i edukacije po školama - kaže Vadlja.

Kožul navodi kako su pokrenuli suradnju sa školama jer bi, u biti, to trebala jedna od njihovih temeljnih zadaća.

- Jedino govoreći o onom što se dogodilo, možemo spriječiti da se opet jednog dana nešto slično ne dogodi. Znači, ljudi moraju biti aktivni, moraju shvatiti da rat nijednom pametnom čovjeku nije izbor. I baš zbog toga mora biti spreman osjetiti takve negativne trendove i poduzeti sve što je u njegovoj mogućnosti da to spriječi - poručio je Kožul.