Najveća su obilježja makedonske kulture pjesma, ples i kulinarstvo. Sve ostalo je manje bitno
Crvena i žuta boja zavladale su Trgom Vatroslava Lisinskog u Tvrđi, a sve zbog obilježavanja Dana makedonske kulture koji se u Osijeku obilježavaju 32. put. Tradicija Makedonaca prikazana je pjesmom i plesom u programu nazvanom "Makedonska muzika, šokačka glazba i plesovi za svačiju dušu". Osim osječkih društava, svoju su koreografiju došli pokazati i članovi Ansambla 'Keramičar' iz Velesa u Sjevernoj Makedoniji.
Dane makedonske kulture u Osijeku organizirala je Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj i Makedonsko kulturno društvo 'Braća Miladinovci'. Predsjednik MKD-a Boris Trajanovski objasnio je da sve financira Savjet za nacionalne manjine, a pod pokroviteljstvom je Grada Osijeka. Ovakva su im događanja iznimno važna.
- Uvijek imamo nešto što želimo odraditi, a što bi bilo jako lijepo da naši sugrađani vide. Cilj i svrha je da se upoznaju što radimo, da koliko smo različiti, toliko i nismo različiti, te da u našem okrilju ima jako puno Hrvata koji cijene i poštuju naš rad i kulturu – kaže Trajanovski. Dodaje, najveća su obilježja makedonske kulture pjesma, ples i kulinarstvo. "Sve je ostalo manje bitno!" odlučan je.
Plesanjem je obilježavanju makedonske kulture pridonijela i folklorna sekcija "Tanec" iz Osijeka. Voditeljica skupine Mirta Galo nosila je tradicionalnu nošnju staru sto godina.
- Nošnja je iz vitovskog kraja. Trudimo se nabaviti i kupiti nošnje, premda je to jako teško. Sad smo, evo, bili na Ohridu, i iz Bitole nam je jedan gospodin koji izrađuje nošnje, donio ono što oni privatno rade, ali isto tako i neke originale. Imamo 7-8 originalnih nošnji iz bitolskog kraja – objašnjava Galo.
Povezala se s makedonskom tradicijom kada je plesala u KUD-u "Željezničar", gdje je naučila prve korake makedonskih plesova. Obiteljski je povezana s Makedonijom jer joj je bratić oženio Makedonku iz Bitole.
- Makedonska je kultura predivna kultura, sve je u njoj isprepleteno. Ljudi su jako topli, jako susretljivi. Inače, svi njihovi plesovi i pjesme imaju svoju dušu – s osmjehom nam govori Galo.
Prije samog nastupa objasnila nam je da će se njezina folklorna sekcija predstaviti s igrama iz Kumanova kola.
- To je inače dio Kumanova, u Makedoniji. Inače su lepršave igre, to je više u planinskom dijelu, dio su sporije, dio brze, ali uklapaju se u tu našu kompletnu koreografiju. Imamo malo problema s glazbom, teško je ovdje u Slavoniji naći nekog tko svira harmoniku, tapan, zurle, tako da moramo odraditi uz snimku, ali mislim da se pritom ne gubi na kvaliteti i da sve to bude dobro odrađeno – ističe Galo.