Na otežan, pa i onemogućen pristup osobama u invalidskim kolicima crkvenim objektima u Tvrđi - crkvi Svetog Križa i crkvi svetog Mihaela - upozorio nas je Osječanin koji u obitelji ima mlađu osobu u invalidskim kolicima.

S riječi na djela!

U pismu koje je poslao na redakcijsku e-mail adresu naveo je kako je tijekom ovogodišnje svetkovine blagdana sv. Antuna bilo "prilično nezgodno ući u crkvu invalidskim kolicima preko stepenica na ulazu i još pri tome uz gužvu". Uspostaviti smo kontakt s tim našim sugrađaninom kako bismo ga privoljeli da nam u razgovoru iznese probleme s kojima se suočava obitelj, a posebno njezin član s invaliditetom, a njegov je odgovor bio da "zbog ranijih neugodnih iskustava" u tekstu ostane neimenovan.

Razumijevajući njegovu želju, prenosimo sva njegova dugogodišnja nastojanja da osobama s invaliditetom koja se za kretanje koriste kolicima, a posebno članu njegove obitelji, olakša pristup sakralnim objektima u Osijeku. Tvrdi kako je na taj problem upozorava još 2018. godine i o njemu pisao i Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, međutim, konkretnog odgovora nije bilo.

- To me posebno pogađa jer Crkva kao institucija često apostrofira pomaganje potrebitima, ali, iz moga iskustva, nisu baš najbolji primjer za to - ističe Osječanin, dodajući kako je najbolje prijeći s riječi na djela. Prema njegovim riječima, najčešći je odgovor bio: "Nismo nadležni."

- Dakle, od prvog je upozoravanja na navedeni problem, s naše strane, prošlo čak osam godina i ništa nije učinjeno. Ne znači da taj problem nije postojao i prije i da ga netko nije trebao već prije uočiti. Nevjerojatno je da se u današnje visoko tehnologizirano vrijeme i sve pozivanje na uključivanje osoba s invaliditetom u društvo ne može riješiti nešto takvo. Ali tako je malo potrebno! Dovoljno bi bilo da se zabetoniraju stepenice uza zid crkve u širini invalidskih kolica kao bi se lakše moglo ući u crkvu ili nešto drugo - smatra naš sugrađanin.

Među odgovorima koje je tijekom proteklih osam godina dobio na svoje upite i onaj je da će "pristupna rampa narušiti izgled zaštićenog kulturnog dobra". Na takav odgovor naš sugrađanin konstatira: "Zanimljivo je da u toj istoj Tvrđi ne smetaju koševi za smeće, prometni znakovi, tende kafića, parkirana vozila, odnosno oni ne narušavaju izgled zaštićenog kulturnog dobra, ali rampe za osobe s invaliditetom za ulazak u crkvu narušavaju. Svi oni koji to misle i kažu, trebali bi se moliti da nikada ne dođu u situaciju da se kreću u invalidskim kolicima, pa da vide s kojim se sve problemima mogu suočiti."

Napominje kako su u bazilici svetog Petra u Vatikanu izvedene rampe za osobe s invaliditetom u kolicima, kao i montažna rampa na ulazu u katedralu Srca Isusova u Sarajevu, koja se nalazi u dijeli grada izgrađenom u 19. stoljeću.

- Uz dužno poštovanje i razumijevanje za taj segment baštine, ne možemo vjerovati da Tvrđa ima veću vrijednost od tih građevina. Stoga vas još jednom podsjećamo i molimo da se navedeni problemi napokon riješe u korist svih vjernika. Nisu dovoljne samo riječi i misli, potrebno je činjenje pokazati na djelu, a ne da se konstantno čine propusti - upozorava ogorčeni Osječanin.

Skreće i pozornost da navedeni problem nije aktualan samo kod crkvi u Tvrđi nego da je vidljiv na dosta drugih lokacija te bi, smatra, bilo poželjno da se i na razini cijele države učine pozitivni pomaci u svezi s tim pitanjem.

Kaže da su za to već upućivali prijedloge Pododboru za osobe s invaliditetom Hrvatske biskupske konferencije, no neke pomake do sada nisu primijetili. Potpuno je svjestan da na nekim lokacijama postoje ograničenja i navodi primjer Rezidencije Družbe Isusove, u Ulici kardinala Alojzija Stepinca u Osijeku, no ponavlja da je u slučajevima u Tvrđi potrebno samo malo dobre volje svih nadležnih, a ne da se odgovornost prebacuje s jednih na druge.

Pravobranitelj reagirao

Iz Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije na upit su nam odgovorili kako se "trenutno rješava invalidski pristup u konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku".

- Imamo još dvije crkve na području Osijeka koje su na katu, od kojih jedna ima, a druga nema lift. Crkve koje se spominju trenutno nemaju invalidski pristup jer se isti treba napraviti na gradskoj čestici i zbog toga smo tražili od Grada Osijeka, još kada su bili radovi u Tvrđi, da se to uredi, ali se to nije napravilo - navodi se u odgovoru uz napomenu kako je u četvrtak (16. srpnja, nap. a.), kada nam je pristigao, "nadbiskup Đuro održao sastanak s gradonačelnikom Osijeka Ivanom Radićem, gdje je ponovno ukazano na taj višegodišnji problem".

Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koji se godinama bavi tim problemima na području Osijeka, na naš je upit izjavio kako pravobranitelj za osobe s invaliditetom već godinama upozorava na prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju ili onemogućuju ravnopravan pristup javnim površinama, objektima javne namjene, ali i sakralnim objektima.

- Kada je riječ o osječkoj Tvrđi, na nepristupačnost pojedinih sakralnih objekata upozoravamo još od 2019. godine, a nadležnima su upućivane preporuke s konkretnim prijedlozima rješenja i podsjećanjem na obvezu osiguranja pristupačnosti. Iako su tijekom 2023. zaprimljena očitovanja iz kojih je proizlazilo da će se problem riješiti, nove pritužbe iz 2026. pokazuju da prepreke za osobe s invaliditetom i dalje postoje, zbog čega su ponovno upućene preporuke s ciljem da se konačno osigura pristupačnost tim objektima - naglasio je Burek.

Posebno ističe činjenicu da pristupačnost nije tehničko ni sporedno pitanje, nego preduvjet ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice - od odlaska u školu ili na posao, crkvu, javni prostor, kulturno ili sportsko događanje, manifestaciju ili bilo koju instituciju.

- Stoga kontinuirano preporučujemo da se pristupačnost planira od samog početka svakog infrastrukturnog zahvata, a ne da se naknadno ispravljaju propusti kada se pokaže da rješenje u praksi ne funkcionira. Posebno je važno u odabir rješenja pravovremeno uključiti osobe s invaliditetom i njihove predstavnike, jer formalno izvedeno rješenje nije uvijek i stvarno funkcionalno rješenje u svakodnevnom životu - poručuje savjetnik pravobranitelja napominjući kako se Grad Osijek može istaknuti kao primjer dobre suradnje s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i kao sredinu u kojoj su preporuke u brojnim slučajevima uvažene, no pojedinačne pritužbe upozoravaju na to da je potreban sustavniji pristup u osiguranju pristupačnosti i mobilnosti za osobe s invaliditetom.

Predlažu povjerenstvo

Kao moguće rješenje, u tom smislu, Burek kaže da već niz godina predlažu osnivanje gradskog povjerenstva za osobe s invaliditetom, kao stalnog savjetodavnog tijela i korisnog mehanizma za sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u planiranje, provedbu i praćenje rješenja vezanih uz pristupačnost, ali i druga pitanja važna za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom u sredini u kojoj žive.

- Na nacionalnoj razini pravobranitelj za osobe s invaliditetom godinama upozorava na to da unatoč znatnim pozitivnim pomacima pristupačnost i dalje nije osigurana ujednačeno na području cijele Republike Hrvatske te da je potrebno učinkovitije postupanje svih nadležnih tijela. Uz planiranje pristupačnosti od početka i suradnju s osobama s invaliditetom, nužno je osigurati i učinkovitiji nadzor te dosljedno sankcioniranje nepoštovanja obveze osiguranja pristupačnosti, jer bez stvarne provedbe zakonske obveze ostaju samo deklarativne - naglašava Burek u odgovoru na naš upit.

Zaključuje porukom da pristupačnost ne smije ovisiti o dobroj volji ili pojedinačnoj pritužbi, nego mora biti standard u svakom javnom prostoru.