Posljednjih su nekoliko tjedana osječki urbani vrtovi na lokaciji Jug 2 "Rastanci" ponovno bili metom lopova, koji su krali prve urode mahuna, rajčica, mrkve, paprike, luka i druge ljetine što ju u svojim vrtovima uzgajaju vrijedne Osječanke i Osječani, većinom ljudi starije dobi i umirovljenici.

Zgažen trud

Krađe se, nažalost, ponavljaju godinama upravo u ovo vrijeme, kada se u malim, ali iznimno lijepo uređenim vrtovima zacrvene i zazelene prvi plodovi, koje korisnici parcela, nakon višemjesečnog rada, strpljivo iščekuju i odsrca im se raduju.

Korisnici su vrtova ogorčeni jer ne samo što ostaju bez svog uroda nego im gramzivi i pohlepni (ne)ljudi uništavaju i čupaju biljke iz zemlje, gaze ih ili oštećuju, pri čemu, u pravilu, unište više nego što uspiju odnijeti. Uz materijalnu štetu, za korisnike je to i veliko razočaranje jer im se u samo nekoliko trenutaka uništi trud koji su ulagali mjesecima. Krade se i alat te pribor za rad koji vrtlari ostavljaju na parcelama. Nestaju motike, štihače, kolica, čak su i trimeri i freze pokradeni, a uništavaju se i pumpe za vodu.

Urbani vrtovi mnogim građanima nisu samo mjesto na kojem uzgajaju hranu, nego i prostor za druženja, boravak u prirodi, rekreaciju i odmor od svakodnevnih obveza. Nekima su od njih i važan i nenadoknadiv izvor svježeg povrća za obiteljske obroke.

Magda Novak

BRUNO JOBST

Magda Novak korisnica je parcele na Jugu 2 od početka formiranja urbanih vrtova 2014. godine i, kako kaže, oduvijek je bilo problema s krađama ljetine.

- Prije nekoliko dana netko mi je pobrao sav prvi urod mahuna, drugima su odnijeli rajčicu, luk i papriku. Lani su mi u vrtu pokrali sva tri uroda - požalila nam se gospođa Magda, koja gotovo svako jutro i predvečer dolazi kako bi zalila biljke i uređivala vrt.

Urbani vrtlari ističu kako posla u vrtu uvijek ima ako želite da izgleda lijepo i da pri tome daje bogat urod, jer "zemlja daje onoliko koliko se u nju uloži truda, znanja i ljubavi". To koliko su lopovi bezobzirni i bez trunke empatije, gospođa Magda dočarala nam je svojim iskustvom otprije koju godinu.

- Dok sam išla prema svom vrtu, vidjela sam lijepo odjevenu gospođu kako ležerno bere papriku baš na mojoj parceli. Pitala sam ju što radi u vrtu, a ona je hladnokrvno odgovorila kako ju je "poslala Magda da pobere nešto paprike". Ženu, naravno, nikada do tada nisam vidjela premda poznajem sve korisnike ovdje te ju pitah poznaje li ona Magdu. Kada mi je rekla "naravno da ju poznajem, pa ona me je poslala", nisam se mogla suzdržati i ljutito sam joj kazala da laže jer da sam ja Magda i da je ovo moja parcela. Žena se bez velikog uzbuđenja okrenula i otišla dok sam se ja tresla od ljutnje - prepričava nam gospođa Magda, koja tu tuđu nepodopštinu još danas vrlo emotivno proživljava.

Tek pošto što se malo smirila nakon tog neugodnog susreta, kazala nam je kako joj je postalo još gore kad je shvatila da je netko tko odlično poznaje situaciju u urbanim vrtovima toj "gospođi" dao dobre upute i poslao ju u krađu.

Nije ovo samoposluga!

- Žao mi je što se tada nisam sjetila pitati tu "gospođu" tko ju je poslao i tko joj je dao upute. No bila sam ljutita i uzrujana, tako da se u tom trenutku nisam toga sjetila. Pomislila sam poslije da je to netko od korisnika, netko s kim se možda često srećem ovdje i tko poznaje ritam života u vrtovima. Ta me spoznaja još više razljutila, kakvi su to ljudi - ogorčena je.

Slična iskustva imaju i ostali korisnici, koji se, međutim, zbog nekog svog razloga nisu željeli javno izlagati medijskoj pozornosti, nego su tražili da ostanu anonimni. Jedan od njih ispričao nam je svoje iskustvo, koje bismo gotovo mogli nazvati anegdotom, kada je zatekao nepoznatu "gospođu" u svom vrtu kako bere kupine.

- Da ne povjeruješ kakav mi je odgovor dala kada sam joj rekao kako je ta kupina u mom vrtu i da nije za javnu upotrebu. Kaže kako je mislila da su to javne površine i da može doći tko hoće i ubrati si što mu se sviđa. Dobro sam se tada nasmijao i pitao ju zar ona stvarno misli da je ovo samoposluga u koju dođeš i pobereš što želiš a da ništa ne platiš. Također sam ju pitao što misli tko to sve u vrtovima sadi, kopa, plijevi, uređuje da bi za svakoga bilo svega što poželi. Ili pak misli da sve to raste ovdje samo od sebe. Na koncu, kada sam joj rekao da je to što ona radi krađa po definiciji, samo se uvrijeđeno okrenula i otišla - ispričao nam je.

Svi su korisnici jedinstveni u konstataciji da je lopove teško identificirati, a još teže uhvatiti, jer rade to pod okriljem noći i u vrijeme kada nikoga od njih nema u vrtovima. Pričaju nam također da su posumnjali na tri osobe koje se često "šetaju" oko vrtova pod izlikom da traže ljekovito bilje za čajeve.

- Meni se prije čini da lociraju plijen kako noću, kada dođu u "berbu", ne bi previše lutali i gubili vrijeme u istraživanju. Naime, jedna korisnica koja stanuje u zgradi s pogledom na vrtove prijavila nam je da noću s balkona vidi svjetla mobitela po vrtovima. To sigurno nisu vlasnici - ispričao je jedan vrtlar.

Neki pak kažu da ima i onih koji ovdje pokradu urod i odnesu ga na tržnicu, gdje ga daju ljudima za tezgama u zamjenu za bocu rakije. Dakle, svega ima, priča je bezbroj, no korisnici su jedinstveni u ocjeni kako je i prošlih ljeta i jeseni bilo krađa, no ne toliko koliko ih je ove godine.

- Razlog može biti i u činjenici što je velik broj građana ostao bez svojih vrtova nakon što su počeli radovi na uređenju Bajera. To su samo pretpostavke - govori jedan korisnik, dodajući kako veliku štetu vlasnicima parcela stvaraju i psi koje oko vrtova šetaju vlasnici. Ističe kako su povodci uglavnom ležerno obješeni oko vrata vlasnika dok psi slobodno trčkaraju uokolo.

Ulijeću i psi

- Nema tog vlasnika koji će zaustaviti psa kada ugleda pticu ili nešto drugo što ga zanima. A kada "tele" od 60 i više kilograma uleti u vrt površine 50 kvadrata, iza njega ne ostaje ništa. Kolci lete, stabljike pucaju kao grančice, a tamo gdje stane, trava više ne raste. Možete samo sjesti i plakati. Ako pitate vlasnika zašto psa ne drži na povodcu, koji nosi oko vrata, onda ste mrzitelj životinja, dobijete takvu čitabu da se postidite što ste uopće pitali - slikovito nam je predočio.

Danas su korisnici vrtova zbog svega s pravom ogorčeni, razočarani i sve zabrinutiji. Mnogi se osjećaju nemoćno jer vrtove ne mogu čuvati cijelog dana i noći. Kao moguće se rješenje spominje i postavljanje rasvjete sa senzorima pokreta, kamera na prilazima i zajedničkim dijelovima prostora te jasnih upozorenja da se područje nadzire. Razgovara se i o organiziranim i zajedničkim dežurstvima, osobito u ovo vrijeme kada su vrtovi puni ljetine. Korisnicima se to čini uzaludnim jer je teško i rizično nekome se suprotstaviti, a u slučaju pokušaja fizičkog sprječavanja krađe i sam vrtlar može biti ugrožen, pa čak i tužen za napad ili fizičko nasilje. Svaku bi krađu i štetu trebalo fotografirati i prijaviti policiji kako bi se konačno dobila stvarna slika o učestalosti ovog problema.

Urbani su vrtovi nastali kao mjesto zajedništva, rada i povezanosti ljudi s prirodom. To nije samo mjesto gdje se uzgaja povrće, riječ je tu i o dugogodišnjim prijateljstvima, osjećaju korisnosti, stvaranju zdravih navika, pa i o ponosu ljudi koji vlastitim rukama stvaraju nešto vrijedno. Zato svatko tko odnosi tuđe plodove rada mora znati da ne samo što krade mahune, rajčice ili luk nego i otima komadić nečije radosti, sigurnosti i dostojanstva. 

Sofija Majić

BRUNO JOBST