Kad ljudima kažete da je nešto problem i kako ga izbjeći, postat će oprezniji
Definitivno, policijski preventivni projekti imaju visoku razinu učinka
Od 2010. godine u svim policijskim upravama Republike Hrvatske i Ravnateljstvu policije službeno su ustrojene jedinice s djelatnicima koji provode preventivne projekte, ključne za održavanje sigurnosti jer sprječavaju nastanak kaznenih djela. Umjesto pukog kažnjavanja (represije), preventivnim se aktivnostima aktivno educira građane, potiče samozaštita i gradi povjerenje između policije i lokalne zajednice, stoga ćemo se u ovom izdanju Plavog Glasa osvrnuti na preventivne aktivnosti koje provodi Policijska uprava osječko-baranjska.
Ljetne aktivnosti
Sugovornik o ovoj temi bio nam je Robert Škorvaga, voditelj Poslova prevencije PU osječko-baranjske, koji ističe kako se policija u svojim preventivnim aktivnostima uvijek vodi onim pokazateljima koji ljudima stvaraju probleme, a njih je pak najviše u području cestovnog prometa, zlouporabe alkohola i droga te računalnih prijevara.
“Sigurnost u cestovnom prometu doista je bitna stvar, svi smo mi danas poprilično mobilni, krećemo se na sve strane, pa našim aktivnostima obuhvaćamo i pješake i vozače osobnih automobila, elektirčnih romobila, mopeda, motocikala, autobusa, bicikala itd. Tu su i problemi vezani uz imovinski kriminalitet, poput krađa i teških krađa, ali i modernijih oblika kriminalnih aktivnosti, kao što su računalne prijevare, koje su, nažalost, postale svakodnevna pojava. Zatim smo usmjereni na prevenciju nasilja među djecom i mladima, na sigurnost i zaštitu djece na internetu, projekte koji se tiču prevencije ovisnosti... Kada je riječ o prevenciji, na području Osijeka provodimo vrlo zanimljiv projekt Legiranje, ne drogiranje, koji je osmislila naša policijska uprava, a u koji je svojevremeno bilo uključeno više institucija i organizacija civilnog društva. Na njega se nadovezuju projekti Alkohol, vandalizam i nasilje među mladima, kao i nacionalni projekt koji nam dolazi s razine Ravnateljstva policije, a naziva se Zdrav za 5, usmjeren na alkohol, drogu, kocku i ovisnost o internetu", kaže Škorvaga.
U ovom su, toplijem, dijelu godine preventivne aktivnosti najvidljivije u području sigurnosti u cestovnom prometu, osobito kada je riječ o e-romobilima, koji su velik problem, slobodno možemo reći, i pošast.
“Moramo biti iskreni u jednoj stvari. E-romobil je vrlo praktično i dobro prijevozno sredstvo u urbanim sredinama, ali samo ako se njime koristi pod uvjetima kako je propisao zakon. Ako je nešto zakonito, to znači da je onda i sigurno za korištenje, i za vozača i za druge sudionike u prometu, no gotovo svakodnevno kolege po policijskim postajama reagiraju na prometne prekršaje koje su počinili vozači električnih romobila, pa je tako na području koje pokriva Postaja prometne policije Osijek, znači, grada Osijeka i prigradskih naselja, u 2025. evidentirano 459 prekršaja koji se odnose na vožnju romobilom, od čega se 331 prekršaj odnosio na vožnju bez zaštitne kacige, a 69 prekršaja na vožnju pod utjecajem alkohola", upozorava Škorvaga.
Druga preventivna aktivnost u posebnom fokusu policije tijekom ljeta odnosi se na sigurnost na kupalištima.
“Ta se aktivnost odnosi na zaštitu osobne imovine, gdje građane upozoravamo na opasnost od krađe na kupalištima, jer vrijeme je dokolice i godišnjih odmora, ljudi su opušteni i često ne razmišljaju o takvim stvarima. U tom smislu u fokusu su nam ne samo uređena kupališta u Osječko-baranjskoj županiji, bazenski kompleksi nego i, pod navodnicima, divlja kupališta, najčešće uz rijeku Dravu i jezera", kaže Škorvaga.
Internet i mladi
Od svih nabrojenih preventivnih aktivnosti jedna je uvijek aktualna, a odnosi se na internet i mlade, odnosno sigurnost i zaštitu djece na internetu.
“Jučer smo baš na mrežnoj stranici Policijske uprave pustili još jednu vijest o završenoj edukaciji roditelja i učenika, koju smo provodili pretkraj školske godine, kada smo apelirali da upravo u ovom dijelu godine treba još više nadzirati djecu u korištenju internetom, jer dok traju vrućine, djeca se manje zabavljaju vani, ne druže se s vršnjacima, nego su pojačano na društvenim mrežama, a nisu svjesna opasnosti koje se kriju prilikom toga", kaže Škorvaga.
Što se tiče sportskih događaja na području Osječko-baranjske županije, u fokusu policije primarno je NK Osijek, koji je prvoligaš, a usto prate i sve druge posjećenije sportske događaje.
“PU osječko-baranjska ima preventivni projekt naziva Budi navijač, a ne razbijač, i tu je stvar vrlo jasna, on je u skladu sa Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i nacionalnim preventivnim projektom Zajedno protiv govora mržnje. Kada to sve ukomponirate i dođete na utakmicu, shvatite koliko se toga lošeg može događati na mjestima sportskih događaja. U tom dijelu prednjačimo u cijeloj RH, jer to je naš projekt kojim se intenzivno bavimo. Iako je lokalnog karaktera, to ne znači da se u radu s navijačima njime ne mogu koristiti i druge policijske uprave. Kako funkcionira? Prvo i osnovno, kolege koji ga provede uoči same utakmice, ispred stadiona, odrađuju preventivne aktivnosti upozoravajući što je problem, što se ne smije, što je zabranjeno, od ulaska na stadion pod utjecajem alkohola do unošenja predmeta pogodnih za napad, pirotehničkih sredstava, zastava i transparenata koji pozivaju na nasilje ili na govor mržnje... Tu smo već napravili dobar iskorak. Nemamo ektremnijih problema, no povremeno bude onih koji prekrše zakonsku odredbu.
Međuresorna suradnja
U PU osječko-baranjskoj posebno su ponosni na suradnju s institucijama poput škola.
“Velika je snaga u međuresornoj suradnji, a to pokazuje i primjer iz prošle školske godine kada smo imali sastanak sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja naše županije na kojem je važna tema bila i ona vezana uz e-romobile. Tu su nam svi ravnatelji dali veliku podršku, a osobito valja istaknuti primjer osječke OŠ Antuna Mihanovića, čiji je ravnatelj Josip Mandurić uveo zabranu dolaska e-romobilom u školu. Rekao je roditeljima kako to čini zbog sigurnosti djece, jer nije dobro da ona stradavaju pri dolasku ili odlasku iz škole, što je jednoglasno prihvaćeno. Odličan primjer ne samo za našu županiju nego i za cijelu državu", ističe Škorvaga.
Postoje li konkretni pokazatelji prema kojima policija može procijeniti učinkovitost preventivnih projekata koje provodi, upitali smo Roberta Škorvagu.
“Definitivno da, preventivni projekti imaju visoku razinu učinka jer većina će ljudi reagirati na te informacije, zapamtit će ih i potaknuti na samozaštitno ponašanje. Kada im kažete da je nešto problem, ali da taj problem mogu izbjeći na taj i taj način, ljudi će postati oprezni. Dakle, stvari ne promatramo samo kroz našu policijsku statistiku, koja je zbroj samo onih podataka koji su nam poznati. Prevencijom želimo prodrijeti do tzv. tajnih brojki kriminaliteta, do onoga što se dogodilo, a nepoznato nam je, i tu pokušati nešto ispraviti, odnosno potaknuti ljude da sami nešto učine. Tu bih se dotaknuo nasilja u obitelji, gdje provodimo preventivni projekt na nacionalnoj razini Živim život bez nasilja, jer žrtve nasilja, koje nisu samo žene nego i djeca, pa i muškarci, ostaju u toj tamnoj zoni sve dok do njih ne dođe ta informacija da imaju izbor, da postoji nekakva struktura, institucije i organizacije koje im mogu pomoći u rješavanju tog problema. To nam je najvažnije, jer što je statistika? Ona vam može jedne godine prikazati da je nečega bilo 100, a iduće godine reći bilo je 50, što bi onda trebalo značiti da smo dobro radili. Onda će treću godinu reći da je bilo 150 i odjednom imamo ogroman skok koji govori da nismo dobro radili. Statistika je varljiva i na nju se ne možemo osloniti. Recimo, puno su bolje anonimne ankete u kojima o određenim problemima ispitujemo javno mnijenje", mišljenja je Škorvaga.
Kad je riječ o učincima preventivnih aktivnosti na građane, ističe kako oni nisu veliki kada govorimo o zrelim, već formiranim osobama, ali je u djece i mladih situacija puno bolja.
“Istaknuo bih izvrsnu suradnju PU osječko-baranjske s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom kao osnivačima srednjih i osnovnih škola. Kada počne školska godina, gotovo smo svakodnevno u nekoj školi i radimo s djecom", kaže Škorvaga.