Osijek trenutačno nema dostupnih javnih toaleta, što je problem ne samo turistima nego i domicilnom stanovništvu. Istražujući na internetu podatke o javnim WC-ima u Osijeku, naišli smo na službenu stranicu Turističke zajednice grada Osijeka iz 2019. godine, gdje smo, u rubrici "Korisne usluge", našli podatak da su lokacije javno dostupnih toaleta u središtu grada: Trg slobode (ispred TC-a Supermarket) - javni WC prilagođen nepokretnim osobama, koji je trenutno izvan funkcije (10./2019.), TC Supermarket, 1. kat i TC Interspar, prizemlje.

Kroničan problem

Aktualna web-stranica TZ-a grada Osijeka više nema rubriku "Korisne usluge" i nigdje se ne navode lokacije javnih WC-a iako su na njoj dostupne informacije o hotelima, restoranima, muzejima, galerijama, kinima i kazalištima, mogućnostima zabave, odmora ili rekreacije, mjestima gdje možete otiskati materijal za sajmove ili kongrese, naći prevoditelje i catering. Informacije o javnom toaletu nema jednostavno zato što takav prostor u Osijeku - ne postoji.

Da Osijek, trenutačno, nema dovoljan broj funkcionalnih i dostupnih javnih toaleta, osobito u kontekstu sve većeg broja turista, razvoja javnih događaja i intenzivnijeg korištenja gradskim zonama poput Tvrđe, promenade i središta grada, ocijenjeno je i na nedavno održanom sastanku predstavnika ugostiteljskog sektora i Grada Osijeka (Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i promet te Upravnog odjela za gospodarstvo i fondove Europske unije) o dostupnosti javnih toaleta te mogućim modelima unaprjeđenja te važne komunalne usluge, koji je inicirala Strukovna skupina ugostiteljskih djelatnosti HGK – Županijske komore Osijek. Razgovaralo se o kroničnom nedostatku funkcionalnih javnih toaleta na frekventnim gradskim lokacijama, posebno u Tvrđi, središtu grada, na promenadi i na području Copacabane.

Iz Grada su na sastanku kazali kako su svjesni postojećeg problema, ali i potrebe da se postojeći prostori što prije stave u funkciju kako bi služili građanima i sve većem broju posjetitelja grada. Kao konkretne mogućnosti navedeni su otvaranje javnog toaleta u Centru za posjetitelje Tvrđa, ponovno aktiviranje javnog toaleta na Trgu slobode, koji je duže vrijeme izvan uporabe, kao i jasnije označavanje javnog toaleta u pothodniku ispod Trga Ante Starčevića.

Posebno je, također, naglašeno kako se velik broj građana i turista u praksi oslanja na sanitarne čvorove ugostiteljskih objekata iako su oni primarno namijenjeni korisnicima usluga tih objekata. Ugostitelji tako već godinama neformalno preuzimaju dio funkcije javne infrastrukture, što dodatno potvrđuje potrebu za sustavnim i održivim rješenjem na razini grada.

Što je "Nette Toilette"?

U tom je kontekstu predstavljen i potencijalni model suradnje Grada s ugostiteljskim objektima, temeljen na uspješnim primjerima iz Njemačke i Švicarske, poznat pod nazivom "Nette Toilette". Model podrazumijeva da ugostiteljski objekti posjetiteljima i turistima omogućuju upotrebu svojih sanitarnih čvorova bez obveze konzumacije, a Grad sudjeluje u sustavu isplatom određene mjesečne naknade objektima uključenima u projekt.

Predsjednik Strukovne grupe ugostiteljskih djelatnosti HGK – Županijske komore Osijek Gordan Šestić istaknuo je kako bi takav model mogao biti brzo, financijski održivo i učinkovito rješenje za Osijek. Dodao je da bi Grad Osijek, uz relativno mala financijska ulaganja, mogao ostvariti značajno poboljšanje komunalnog standarda i kvalitete boravka turista u gradu. Grad bi, uz razmjerno nizak godišnji trošak, turistima znatno povećao dostupnost sanitarnih čvorova na frekventnim gradskim lokacijama.

Predstavnicima Grada predstavljena je i ideja pilot-projekta koji predviđa uključivanje od 15 do 20 ugostiteljskih objekata u sustav dostupnih javnih toaleta uz određenu mjesečnu naknadu. Procjenjuje se kako bi ukupni godišnji trošak za Grad bio višestruko manji od troškova izgradnje i održavanja novih javnih toaleta. Predviđeno trajanje pilot-projekta je od devet do 12 mjeseci, a kao potencijalne lokacije spominju se Tvrđa, Trg Ante Starčevića, promenada i područje Kopike, odnosno zone s najvećom frekvencijom posjetitelja i turista.

Projekt bi Gradu Osijeku, smagraju predlagatelji, omogućio značajno povećanje dostupnosti javnih toaleta aktivacijom postojećih kapaciteta i suradnju s lokalnim ugostiteljima, bez potrebe za velikim infrastrukturnim zahvatima. Istodobno, projekt pridonosi prepoznatljivosti Osijeka kao uređene i gostoljubive destinacije, ima izraženu društvenu vrijednost te pokazuje odgovoran odnos prema građanima, posjetiteljima i sve većem broju turista koji borave u gradu, poručio je Vedran Mihaljević, viši stručni savjetnik iz HGK – Županijske komore Osijek.

Sudionici sastanka složili su se kako pitanje javnih toaleta više nije isključivo komunalno pitanje nego i pitanje turističkog standarda, kvalitete života građana te ukupnog dojma o gradu. Zaključeno je kako postoji obostrani interes za nastavak razgovora i razradu modela suradnje ugostitelja i Grada Osijeka.

Važni za održivi razvoj turizma

Gradovi koji žele razvijati cjelogodišnji turizam (među kojima je i Osijek) i pri tome ciljano privlačiti obitelji s djecom, starije osobe, osobe s invaliditetom i veći broj jednodnevnih posjetitelja, moraju imati uređene i dostupne javne toalete. Njihov nedostatak, naime, ne pogađa sve osobe jednako, najviše ga osjećaju djeca, žene, stariji, osobe s kroničnim zdravstvenim teškoćama, osobe s invaliditetom i turisti koji ne poznaju grad i posjećuju ga zapravo prvi put. Upravo zbog tih razloga stručnjaci i turistički djelatnici javne toalete sve više promatraju kao dio uključivog urbanog planiranja, jer omogućuju ljudima da se slobodno kreću gradom, koriste se javnim prostorom i sudjeluju u društvenom životu.

Nedostatak javnih WC-a u gradovima sve se češće pokazuje kao jedan od onih urbanih problema koji se primijete tek onda kada postanu hitni. Za turiste posebno, ali i za lokalno stanovništvo, javni toalet nisu luksuz, nego nužna, osnovna komunalna infrastruktura. Grad može imati uređene trgove, muzeje, šetnice, manifestacije i bogatu gastronomsku ponudu, ali ako posjetitelj ne može pronaći čist, siguran i dostupan WC, njegov se dojam o destinaciji vrlo brzo mijenja i turistički doživljaj padne na najbanalnijem pitanju: Gdje je WC?

Javni toaleti, smatraju stručnjaci, u turističkom kontekstu, izravno utječu na udobnost, sigurnost i zadovoljstvo posjetitelja. Istraživanja o turizmu i sanitarnim uvjetima naglašavaju da čisti i dobro održavani toaleti nisu samo pitanje praktičnosti nego i javnog zdravlja, održivosti turizma i slike koju gosti stječu o destinaciji. Zato se u mnogim europskim i svjetskim gradovima javni toaleti sve više planiraju kao dio turističke infrastrukture, jednako kao informativne ploče, klupe, javna rasvjeta, pitka voda ili urbana signalizacija.

U uvodu svoga istraživanja "Toaleti, turizam i tehnologija" Stephen Pratt s Rosen College of Hospitality Management, Sveučilište središnje Floride, SAD kaže da su sanitarni uvjeti i higijena važni za održivi razvoj turizma, dodajući podatak da Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako loši sanitarni uvjeti godišnje globalno koštaju 260 milijardi američkih dolara.

Kaže također da dovoljno kvalitetni toaleti utječu na izbor destinacije turista, imidž destinacije i turističko iskustvo, odnosno da destinacije prepoznaju važnost čistih toaleta. Tako se navode primjeri Singapura, koji je 2003. godine proveo program Sretni toaleti, i Malezije, koja je 2006. pokrenula "toalet-revoluciju" kako bi se pozabavila lošom higijenom i prljavim WC-ima. Indonezijsko je Ministarstvo kulture i turizma 2019. godine provelo natjecanje u čistoći javnih toaleta, usmjereno na poboljšanje javnih toaleta kojima se koriste turisti na često posjećenim područjima, uključujući zračne luke, zoološke vrtove, muzeje i postaje javnog prijevoza.

Kako je u Zagrebu i Dubrovniku

U Hrvatskoj se o ovoj temi još uvijek govori samo povremeno, najčešće tek kada nastane problem. Veći turistički gradovi uglavnom imaju određeni broj javnih toaleta, ali ih se često plaća, sezonski su, slabo označeni ili vezani uz radno vrijeme tržnica, trgovačkih centara i ugostiteljskih objekata.

Turistička zajednica grada Zagreba objavila je popis javnih WC-a, uključujući cjelogodišnje, automatske i sezonske lokacije. Od 30 javnih toaleta s popisa četiri su lokacije otvorene non-stop, više je cjelogodišnjih lokacija s radnim vremenom te sezonskih toaleta u parkovima i na javnim površinama. To je dobar primjer jer turist može unaprijed pronaći informaciju.

U Dubrovniku, kao izrazito turističkom gradu, tri su javna WC-a u sustavu naplate, kojima upravlja Čistoća Dubrovnik, na lokacijama Porat, Ploče i Pile, s radnim vremenom u sezoni od 7 do 24 sata. Grad Dubrovnik je 2026. dodatno pokrenuo gradnju novog javnog sanitarnog objekta u povijesnoj jezgri, upravo zato što je postojeći WC u Portu ocijenjen nedostatnim. To pokazuje da u gradovima s velikim pritiskom turista javni WC-i postaju pitanje turističkog upravljanja, a ne samo komunalno pitanje. S obzirom na opravdano velike turističke ambicije Osijeka, za to se pitanje hitno mora naći odgovor. Znate kako se kaže: Nužda ne pita.