Većina građana kada vidi policiju na ulici, odmah pomisli na represiju, no je li uistinu tako? Koja je generalna uloga policije u zajednici i kako policija radi u lokalnoj sredini te kakav utjecaj ima na život građana, pokušali smo doznati od Ivana Pakšića, načelnika sektora za javni red i sigurnost Policijske uprave osječko-baranjske. Pojasnio je koji su faktori bitni za generalan osjećaj sigurnosti građana.

- Policijska sigurnosna politika kroji se po mjeri i potrebama svake zajednice pojedinačno. Moj je kredo kojim vodim ovaj sektor da nema toga što se ne može riješiti, samo je pitanje načina na koji ćemo to postići. Uvijek tražimo što lakša, benignija rješenja za sigurnosne izazove u zajednici. Da odmah razjasnimo nešto, represija je nešto krajnje, jer svrha policije nije kažnjavanje, nego podizanje razine sigurnosti. To se može postići na više načina, kroz proaktivni, preventivni pristup te, nažalost, represiju, i to za one koji su "nepopravljivi", poput recidivista, ponavljača prekršaja ili kaznenih djela. Generalna prevencija nije popravljanje štete, nego izbjegavanje štete saniranjem uzročnika, odnosno rizicima, i to prije negoli šteta nastane - to je proaktivni rad. Prepoznajemo rizike u zajednici, djelujemo sa zajednicom prema tim rizicima i eliminiramo ih prije nego što dođe do određene devijacije. To se odnosi na sve, promet, kriminalitet - kaže Pakšić.

Ivan Pakšić, PU OBŽ

GOJKO MITIĆ

Što se tiče sigurnosti i stanja kriminaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, načelnik Pakšić kaže da su rezultati optimistični.

- Prošle godine u županiji bilježimo 10 posto manji broj kaznenih djela u odnosu prema 2024. Još veći pad, 27 posto, odnosi se na prometne nesreće, 12 posto manje je prekršaja protiv javnog reda i mira, a povećan je broj javnih okupljanja. Jedino što se povećalo, za 15 posto, broj je prekršaja u prometu - kaže Pakšić.

Proaktivan pristup

Naš sugovornik ističe kako većina građana poštuje zakon i želi živjeti u uređenoj sredini gdje će se ljudi osjećati dobro.

- Mali broj građana nije proaktivan, ispada iz normalnih normi ponašanja i ne podliježe mehanizmima društvene kontrole te moramo ciljano djelovati prema tim osobama.

U pitanju prometa policija svakodnevno dobiva povratne informacije od građana gdje uočavaju određena prekoračenja brzine, parkiranja na zabranjenim mjestima.

- Na te dojave reagiramo i pojačano pratimo te lokacije. Ujedno predlažemo građanima da oni odaberu lokacije na kojima će se pojačano nadzirati promet, i mi taj puls građana slušamo. Nije nam svrha puko postojanje, nego eliminiranje različitih sigurnosnih izazova. Mi smo javna služba koja djeluje isključivo u interesu građana. Ako ne štitimo taj interes, ako radimo nešto što ne valja, gubimo svoju svrhu - ističe Pakšić.

Vezano uz imovinska kaznena djela Pakšić kaže kako se većina kriminala događa na lokalnoj razini, od lokalnih počinitelja. Oni su upoznati sa žrtvinim životnim navikama, imovinskim stanjem, navikama, odlaskom i vraćanjem s posla, znaju kada ste kod kuće, a kada niste.

- Upravo zbog toga moramo djelovati lokalno. Proaktivan policijski pristup u interesu lokalne zajednice od policijskih službenika koji prepoznaju i poznaju specifičnosti lokalne zajednice daje najbolje ishode u zajednici, a sve to vodi smanjenju broja kaznenih djela, smanjivanje viktimizacije, i smanjivanju stradanja. Opet ponavljam, cilj nije imati što više osoba u zatvoru, nego smanjiti viktimiziranost. Što je manji broj kaznenih djela i prekršaja, manje je i oštećenih osoba, a smanjiti broj žrtava cilj je policije - poručuje naš sugovornik.

Osoba iza odore

- Želimo maknuti fokus s izvještavanja o sigurnosnim devijacijama i pokazati drugu stranu policijskog rada koji je usmjeren prema građanima i rješavanju, i suočavanju s njihovim problemima, i kako mi percipiramo njihove probleme. Ne doživljavamo ih unutar našeg radnog vremena kao točku, zarez ili broj stranice, nego je problem građana ono čemu posvetimo ne samo poslovne nego i svoje privatno vrijeme. Sa svakim kaznenim i prekršajnim djelom s kojim se policajci suočavaju, suočavaju se iz perspektive osobe, jer su i policajci sami, ponekad, bili žrtve nekih kaznenih djela. Ovo nije posao od 7 do 15, to je posao koji se radi 24 sata. Riječ je, možemo reći, o pozivu, a ne o klasičnom poslu. Netko tko nema osobne preferencije, želje i osobne vrijednosti pomaganja drugima, teško da će raditi ovaj posao uspješno - poručuje Pakšić.

Idućih ćemo tjedana čitateljima Glasa Slavonije pokušati približiti rad policije, kako rade svoj posao, s čime se suočavaju. Njihov rad smo do sada pratili uglavnom iz policijskih priopćenja, u vezi s prometnim nesrećama ili kriminalom, suzbijanjem nereda na sportskim događanjima. Ovo posljednje bit će prva priča Plavog Glasa; vidjet ćemo kako izgleda policijska “VAR soba” na Opus Areni i kako se svi rodovi policije nose sa zahtjevnim sigurnosnim izazovima, poput nedavnog finala kupa između Rijeke i Dinama, odigranog upravo na Opus Areni.