Osnovan 1996. godine s ciljem razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzeća, osječki poduzetnički inkubator BIOS ne samo da je uspio i uspijeva u toj misiji nego je četiri posljednje godine i samoodrživ. To znači da nije na teret proračunu svog osnivača, Grada Osijeka, preciznije rečeno, Osječankama i Osječanima, iako i dalje svojim stanarima pruža uslugu najma uredskog prostora daleko ispod tržišne cijene, a to je samo jedna od pogodnosti poslovanja pod njegovim krovom.

Prvo poglavlje 268 poduzetničkih priča

Ove godine, dakle, BIOS slavi svoj 30. rođendan. Takve su obljetnice uvijek prilika za retrospektivu, a ona je u slučaju osječkog poduzetničkog inkubatora, što će potvrditi relevantni pokazatelji, uistinu blistava. Od njegovih početaka do danas u inkubatoru na zapadnom rubu grada svoju je poduzetničku priču započelo 268 tvrtki (tu nije uračunano 146 tzv. virtualnih stanara koji povremeno koriste BIOS-ovu infrastrukturu), a prema podacima za 2024. godinu i dalje ih posluje 197 (73 %), od kojih 89 % pozitivno, a zapošljavaju ukupno 835 radnika. Od tvrtki koje su i dalje aktivne, a započele su poslovati u BIOS-u, njih 22 u međuvremenu su otišle iz Osijeka. Te tvrtke zapošljavaju 97 radnika, a one koje i dalje posluju u Osijeku, u BIOS-u ili izvan njega, imaju ukupno 738 zaposlenih. Ukupni prihod svih tvrtki u 2024. godini iznosio je 89,3 milijuna, a dobit 8,3 milijuna eura.

Prema prosječnoj brutoplaći u Osijeku u 2024. godini, koja je iznosila 1730 eura, navedeni je broj zaposlenih Gradu Osijeku mjesečno uplaćivao 165 eura porez na dohodak, što znači da su u gradsku blagajnu te godine uplatili oko 1,4 milijuna eura.

Te nam je podatke otkrio direktor BIOS-a Igor Medić, koji je tu dužnost preuzeo krajem 2024. godine, otišavši s mjesta pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka i vrativši se time na svoj početak. Medić je, naime, direktor BIOS-a bio i početkom 2000-tih, kada je s Jeanom Pierreom Maričićem, kao prvim zaposlenim djelatnikom, počeo raditi na projektnoj dokumentaciji za Poduzetnički inkubator BIOS, što je bio jedan od prvih velikih projekata koji je Europska unija u Osijeku, ali i Hrvatskoj, počela financirati iz svojih razvojnih fondova.

“Kada su tvrtke prvi put uopće bile u mogućnosti dobiti sredstva Europske unije, BIOS je prijavio današnju narančastu zgradu i dobio sredstva. Tada se o njemu pisalo kao o najmanjoj gradskoj tvrtki koja je uzela najviše novca iz europskih fondova", prisjeća se Medić.

Od spomenute "narančaste zgrade" BIOS je u međuvremenu dogurao do tri objekta sufinancirana sredstvima EU-a, ukupne površine 4418 m², od čega je 3000 m² neto za iznajmljivanje stanarima, zatim dvije konferencijske dvorane s 80 i 20 mjesta, Hardware laboratorij...

Prostor je to u kojem trenutno posluje 58 stanara, 17 coworking stanara i 108 virtualnih stanara, a svi se oni danas uglavnom bave modernim tehnologijama, umjetnom inteligencijom i gaming industrijiom, za razliku od onog inicijalnog, klasičnog proizvodnog inkubatora u kojem se pekla kava, izrađivali betonski blokovi i opločnjaci, plele čarape i sl.

Medić: Osluškujem potrebe stanara

“Imamo četiri gaming studija, nekoliko tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom ili ju koriste u poslovanju, a imamo i nekoliko arhitektonskih i građevinskih studija. Uglavnom je riječ o uslužnim djelatnostima, a ono što je meni kao direktoru interesantno, za razliku od prvotnog inkubatora, gdje smo uvijek imali probleme s naplatom potraživanja od stanara te smo morali pribjegavati žestokim mjerama kako bismo ih naplatili, danas nemamo takvih problema. U početnoj je fazi inkubatora sve izgledalo sasvim drukčije nego danas, ljudi tada nisu znali kako osnovati tvrtku, komu se obratiti, i mi smo u BIOS-u imali tečajeve i engleskog jezika, i informatike, i poslovnog komuniciranja..., osnovnih vještina koje ljudi moraju imati kada pokreću svoje poduzetničke pothvate. Sada kada sam nakon 23 godine ponovno direktor Inkubatora, to se apsolutno promijenilo. Danas tvrtke više ne trebaju onu vrstu usluga koje smo pružali u početku, sada im je interesantno imati brzi internet, da su im prostori uredni i čisti, da ulažemo u infrastrukturu, da imamo čajne kuhinje i konferencijske dvorane...", kaže Medić te dodaje kako od povratka na mjesto direktora BIOS-a osluškuje koje su potrebe stanara.

“Kada sam postao direktor obavio sam razgovor sa svim stanarima u BIOS-u i shvatio da im ono što im inače želimo nuditi nije interesantno, pa smo dogovorili neka oni pokreću projekte koje ćemo mi kao BIOS podržati", ističe Medić.

Jedan od takvih projekata imali smo priliku vidjeti 9. travnja za posjeta BIOS-u, točnije krovu "B objekta", gdje je održano jedno od redovitih druženja stanara inkubatora i coworking ekipe. Uz glazbu i mirise raznih specijaliteta koji su se širili prostorom Inkubatora, stanari su u veseloj atmosferi sudjelovali u kulinarskom izazovu, a pobjednici su i ovaj put dobili vrijedne nagrade. No one su ovdje u drugom planu, kako i sami ističu, ovakvi ih trenuci podsjećaju na to koliko je važno stati, nasmijati se i povezati, uz napomenu kako BIOS nije samo mjesto rada – to je zajednica ljudi, ideja i dobre energije.

“Riječ je o BIOS Gastro danu, gdje je sedam tvrtki odlučilo skuhati jela za svaku od 152 osobe koje ovdje fizički rade. Jedu, druže se, razmjenjuju ideje... Imamo još jednu zanimljivu stvar sličnog karaktera, a to je gaming meetup koji su tražili gaming studiji, a na koje se pozivaju ljudi iz cijele Hrvatske koji dijele nove ideje u industriji, koje igrice izlaze, koji su trendovi... Jednako tako radimo i AI meetupe kod kojih je interesantno što nikada nemaju temu, nego razgovaramo o tome što se u umjetnoj inteligenciji promijenilo u posljednjih šest mjeseci", otkriva nam direktor BIOS-a obiteljski karakter ove poslovne zajednice.

Ona je, kao što smo uvodno spomenuli, već četvrtu godinu zaredom samoodrživa, što ju čini jedinstvenom u Hrvatskoj.

“Mi nismo najrazvikaniji inkubator, ali smo sigurno jedini koji je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a da od nje ne prima ni jedan cent. Pišemo europske projekte, a sudjelujemo i u nekim drugim projektima gdje dobivamo novac, u prvom redu za naše plaće, kako bismo mogli rasteretiti stanare, ali i Grad Osijek. Tu moram zahvaliti gradonačelniku Ivanu Radiću na inicijativi da krenemo u smjeru samoodrživosti, koja mi je isprva bila pomalo šokantna, no uspjeli smo ju provesti u djelo. I meni je drago zbog toga, jer time je smanjen pritisak na gradski proračun, a u isto vrijeme kao BIOS imamo pozitivan učinak na gospodarstvo. Grad Osijek omogućio nam je dovoljno infrastrukture da ne tražimo dodatne subvencije, a stanarima i dalje pružamo uslugu najma koja je ispod realne tržišne cijene. Naš se najam za startup tvrtku kreće od 1,5 eura po četvornom metru, što je stvarno povoljno, i penje do 7 eura", ističe Medić.

Projekti EU-a

Dodaje kako je u posljednjih 30 godina BIOS sudjelovao u projektima Europske unije ukupne vrijednosti veće od 32 milijuna eura.

“Od toga je manji dio, oko 10 posto, došao nama, ali smo sudjelovanjem pomogli drugim tvrtkama, započinjali nove inkubatore, radili i u Hrvatskoj i u inozemstvu... tako da BIOS ima doista dobru priču. Često pomažemo ljudima, ovamo dolaze učenici i studenti, konferencijske dvorane po vrlo povoljnim cijenama iznajmljujemo ljudima iz cijele Hrvatske, organiziramo različite edukacije", nabraja aktivnosti zbog kojih BIOS ima širu društvenu važnost.

Ondje svoj laboratorij ima i FERIT, a svoje je mjesto pronašao i Centar za poduzetništvo, uz čitavu plejadu danas vrlo uspješnih tvrtki.

“Pokušavamo privući studente i profesore da ovdje pokrenu svoje poduzetničke pothvate. Jedan je od takvih primjera tvrtka Escape Studio, čije sam osnivače, dok sam im predavao na fakultetu, zamolio da pokrenu poduzetnički pothvat u BIOS-u, i to je danas respektabilna tvrtka s 40-ak zaposlenih, u google analitici, društvenim medijima i marketingu jedna od jačih u Hrvatskoj. U BIOS-u je svoj put započela i Orqa, kojoj je posebno zanimljiv bio naš Hardware laboratorij, jer bez njega nije mogla raditi prototipove za svoje naočale i sve ono što danas radi, i hvala im što nas se često sjete i spomenu. Osobno mi je vrlo draga i tvrtka D&D Metal, koja je bila naš prvi stanar, a danas u suradnji s jednom norveškom tvrtkom izrađuje konstrukcije za sportska igrališta. Imamo i tvrtke koje se bave dizajnom interijera, poput Wizia Studija, a ovdje se radi i vrlo obećavajuća videoigra Dark Queen od Samobor, trenutno najrazvijenija i najpopularnija igrica koja će uskoro izići... Uglavnom, i dalje smo tu kako bismo pomogli poduzetnicima kada im je najteže, kada su na početku svog puta", zaključio je Medić.