Planet Zemlja ima svoj dan, obilježava se 22. travnja, predstavlja veliki globalni pokret usmjeren na zaštitu okoliša, točnije planeta kao našeg jedinog doma. Drugog za sada nemamo iako zanesenjaci fantaziraju o preseljenju na druge, daleke planete.

Obilježavanjem Dana planeta Zemlje u ovo brzo vrijeme, doba prekomjernog iskorištavanja svega što nam se nalazi pod nogama i nadohvat ruke, važno je makar na jedan dan ili trenutak zaustaviti korake tih nogu i gramzljivost tih ruku i razborito razmisliti o tome koliko je ekosustav krhak. Kako bi opstao, svatko od nas na svoj način snosi odgovornost za njega, posebice globalne korporacije i zajednice koje, unatoč ozbiljnim upozorenjima, stoljećima nemilice krčme ono što treba ostaviti nadolazećim generacijama.

Ideja o obilježavanju rodila se 1969. godine, a prvi je službeni Dan planeta Zemlje održan 1970. u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu senatora Gaylorda Nelsona i aktivista Denisa Hayesa. Potaknuti ekološkim katastrofama poput izlijevanja nafte u Santa Barbari, ljudi su izišli na ulice tražeći strože zakone o čistom zraku i vodi.

Gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske podsjeća kako je međunarodno značenje pokret dobio 1992. godine na Konferenciji UN-a u Riju de Janeiru, gdje je postavljen temelj za održivi razvoj. Konačno, 2009. godine Opća skupština UN-a službeno je proglasila 22. travnja Međunarodnim danom majke Zemlje.

Suočeni smo s kritičnim problemima, od klimatskih promjena zbog globalnog zatopljenja koje izazivaju staklenički plinovi preko poremećaja bioraznolikosti - alarmantno je izumiranje biljnih i životinjskih vrsta - do zagađenja plastikom i golemih količina otpada u oceanima i tlu, ili pak iscrpljivanja resursa koji se prekomjerno troše - od pitke vode i šuma do minerala bez čije nam prerade, kažu, nema "modernog života".

Da, u konačnici, zbog svega toga ne strada onaj "običan" život, ovogodišnjom se naslovnom temom obilježavanja "Naša snaga, naš planet" upozorava na to da se napredak u zaštiti okoliša gradi svakodnevnim djelovanjem, od zajednica koje štite ekosustave do inovatora koji osmišljavaju i nude inovativna rješenja, jer čist zrak, sigurna voda i otpornost na klimatske promjene nisu, poručuje specijalistica javnog zdravstva, prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., opcionalni, nego su ključni.

Udruga OIEH ocjenuje da sve to skupa nije samo stvar velikih politika nego i malih, svakodnevnih odluka o smanjivanju otpada recikliranjem, štednji energije, sadnji drveća, sudjelovanju u akcijama čišćenja, edukacijama te o podršci lokalnim ekološkim projektima.