Gradonačelnik.hr objavio analizu: Grad Osijek rekorder po izdvajanju za uskrsnice
Osijek je za uskrsnice izdvojio 640.000 €, slijede ga Velika Gorica i Split
Grad Osijek ove je godine izdvojio čak 640.000 eura za uskrsnice, što ga je dovelo na prvo mjesto među hrvatskim gradovima prema ukupnom izdvajanju za tu namjenu, objavio je Gradonačelnik.hr. Dakako, ne računajući Zagreb, s kojim se ni jedan drugi grad u Hrvatskoj ne može mjeriti kada su financije u pitanju. Hrvatski je glavni grad, naime, za uskrsnice izdvojio čak 3.280.800 eura.
Dvije trećine gradova
Najnovija je analizaGradonačelnik.hrpokazala značajne razlike i u ukupnim izdvajanjima za uskrsnice i u visini pojedinačnih naknada te obuhvatu građana. Dok pojedini gradovi zadržavaju simbolične iznose, drugi su otišli korak dalje, osigurali su znatno izdašnije potpore, a neki su među njima znatno proširili krug korisnika. Apsolutni je rekorder po ukupnim izdvajanjima, dakle, Zagreb, a slijede ga Osijek i Velika Gorica. Kada je riječ o pojedinačnim iznosima, uvjerljivo najveću uskrsnicu dijeli Biograd na Moru, a visinom cenzusa pak prednjači Bakar. Uskrsnice svim umirovljenicima, bez obzira na visinu primanja, dijeli samo 13 gradova (Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Delnice, Kaštela, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Prelog, Rab, Rijeka, Varaždinske Toplice i Zaprešić).
“Gotovo dvije trećine gradova osiguravaju određeni oblik uskrsne pomoći za svoje najranjivije sugrađane, a najčešće su to umirovljenice i umirovljenici s nižim primanjima. No krug korisnika i korisnica u mnogim sredinama znatno je širi – obuhvaća starije osobe bez mirovine, korisnike socijalnih naknada, osobe s invaliditetom, nezaposlene, roditelje njegovatelje, ali i neke specifične skupine poput djece s teškoćama u razvoju, udomiteljskih obitelji ili korisnica i korisnika pučkih kuhinja, čak i školaraca… Ukupno gledano, iako razlike među gradovima ostaju velike, ovogodišnji podaci potvrđuju trend rasta izdvajanja i sve inkluzivnijih mjera, što upozorava na kontinuirano jačanje socijalne dimenzije lokalnih proračuna.
Iznosi i kriteriji pritom se znatno razlikuju – od simboličnih 20 do rekordnih 400 eura, koliko i ove godine svojim korisnicima uskrsnica dijeli Biograd na Moru. Gledajući ukupna sredstva, najviše su u 2026., za uskrsnice, nakon Zagreba, izdvojili Osijek – 640.000 eura, Velika Gorica – 500.000 eura, Split – 450.000 eura, Varaždin – 447.675 eura, Čakovec i Kaštela – 400.000 eura, Zaprešić – 260.000 eura, Sinj – 250.000 eura i Crikvenica – 238.000 eura. Po 200.000 i više eura još su osigurali Koprivnica – 210.000, Bakar, Opatija i Vinkovci po 200.000 eura. Tu su, nadalje, Metković – 195.000, Sveta Nedelja – 180.000, Šibenik- 165.000, Rab – 113.450 (100 posto više nego lani!), Kutina i Rijeka po 100.000 eura. Ravno ili više od 200.000 eura za uskrsnice iz proračuna je izdvojilo 14 gradova, deset ih je osiguralo između 100.000 i 200.000, 16 od 50.000 do 100.000 eura, a najviše – njih 25 – između 10.000 i 50.000 eura.
Od 30 do 400 eura
Iznosi se, ovisno o visini mirovina, kreću od 30 do jedinstvenih 400 eura u Biogradu na Moru, a nakon njega najveći maksimalni iznos uskrsnice dijele Daruvar i Novi Vinodolski – po 200 eura. Među onim najizdašnijima je i Osijek, s masimalnim iznosom od 120 eura.
BRUNO JOBST
Ivan Radić
gradonačelnik Osijeka
SUSTAVNO POVEĆAVAMO ULAGANJA U TREĆU DOB
Grad Osijek i ove godine isplaćuje uskrsnice umirovljenicima, korisnicima Socijalnog programa te djeci korisnicima inkluzivnog dodatka. Za tu je namjenu u proračunu za 2026. osigurano 640.000 eura, a ukupno je za uskrsnice i božićnice planirano 1,2 milijuna eura, što je 151,15 % više nego 2021. godine, kada samo postao gradonačelnik.
Od početka mandata kontinuirano povećavamo i cenzus i iznose. Danas je cenzus za ostvarivanje prava na uskrsnicu 520 eura mirovine, što je čak 78 % više nego 2021., kada je iznosio 291,99 eura. Povećani su i sami iznosi uskrsnica. Ove godine kreću se od 60 do 120 eura, dok su 2021. iznosili od 13,27 do 53,09 eura.
Dakle, riječ je o višestrukom povećanju.
No važno je reći da uskrsnice nisu jedina mjera. Grad Osijek sustavno povećava ulaganja u treću životnu dob. Za programe i mjere namijenjene umirovljenicima u 2026. godini planirano je 2,9 milijuna eura, što je povećanje od 543 posto u odnosu prema 2021. Među najvažnijim mjerama izdvojio bih besplatan javni gradski prijevoz za umirovljenike, za koji Grad izdvaja 1,2 milijuna eura godišnje.
Tu mjeru danas koristi oko 12.330 sugrađana svakoga mjeseca, što je dvostruko više u odnosu prema vremenu prije njezina uvođenja.
Osigurali smo i mjesečni dodatak za umirovljenike s najnižim mirovinama, nastavljamo podupirati rad umirovljeničkih udruga te organizirati plesnjake, proslave i izlete kako bi aktivan i društveni život ostao dio svakodnevice.
Uz to, u proračunu smo osigurali i 3,5 milijuna eura za proširenje Doma za starije i nemoćne osobe na Drinskoj, projekt koji provodimo u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom. Obnovili smo i odmaralište u Omišlju na otoku Krku, koje ćemo ponuditi i našim umirovljenicima za ljetovanje, a trenutačno je u završnoj fazi opremanja prostora. Do sada je u taj projekt uloženo ukupno 1,47 milijuna eura.
Umirovljenici su gradili Osijek i važno nam je da u svojim zlatnim godinama imaju sigurnost, dostojanstvo i kvalitetan svakodnevni život. Zato ove mjere promatramo kao dio sustavne politike brige za umirovljenike i socijalno osjetljive sugrađane.
KAKO JE U DRUGIM ZEMLJAMA EU-a?
U većini zemalja Europske unije dodaci za umirovljenike i umirovljenice organizirani su na nacionalnoj razini, kroz mirovinski sustav ili socijalne transfere, a lokalne vlasti rijetko isplaćuju prigodne novčane potpore poput uskrsnica. U zapadnoeuropskim zemljama, primjerice u Njemačkoj ili Austriji, umirovljenici dobivaju tzv. 13. i 14. mirovinu (božićni i ljetni dodatak), ali to isplaćuje država, ne lokalna samouprava. Gradovi ondje rijetko daju izravne novčane potpore u povodu blagdana, već se fokusiraju na socijalne usluge – subvencionirane stanarine, skrb, prijevoz ili preko dnevnih centara. Slična je situacija kada su u pitanju Italija ili Španjolska, gdje postoje nacionalni dodaci na mirovine i socijalne naknade, lokalne vlasti povremeno nude pomoć, ali uglavnom ciljano (npr. za najugroženije), a ne kao isplatu široko dostupnih uskrsnica. U srednjoj i istočnoj Europi ima nešto više sličnih primjera, primjerice u Mađarskoj ili Slovačkoj, gdje država povremeno isplaćuje jednokratne dodatke umirovljenicima, ali opet – to nije u pravilu lokalna mjera kao u RH.
Hrvatska se tako izdvaja praksom u kojoj gradovi i općine iz vlastitih proračuna sustavno i sada već kontinuirano u velikom opsegu upravo kroz ovakve mjere pomažu svojim građanima.
