Ivica Kostović; Luka Perušić; Ivan Perkov; Miljenko Šimpraga; Ante Čović; Ivica Kelam
Akademski sindikat: Ministar Fuchs udara na autonomiju sveučilišta koja je civilizacijska i ustavna vrijednost
Podružnica Akademskog sindikata Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizirala je u petak okrugli stol na temu "Visoko obrazovanje na stranputici", posvećen predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Želeći doprinijeti javnoj raspravi o aktualnom stanju u sustavu znanosti te o najnužnijim zakonodavnim promjenama, o izazovima i budućnosti hrvatskog akademskog sustava govoritli su istaknuti stručnjaci: prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Akademskog sindikata, akademik Ivica Kostović, prof. dr. sc. Ante Čović, doc. dr. sc. Ivan Perkov i doc. dr. sc. Luka Perušić.
Akademski sindikat nastao je prije tri godine, nakon što su njegovi utemeljitelji primijetili manjkavost donesenih zakona vezanih za visoko obrazovanje i znanost, rekao je u izjavi za medije predsjednik Akademskog sindikata Šimpraga.
"Pokrenuli smo aktivnosti vezane za izmjene i dopune zakona, odnosno izradu novog zakona, i zato smo ovdje u Osijeku, kako bismo okupili znanstvenike i nastavnike, u nastojanju da pripremimo puno bolji prijedlog zakona nego što će to učiniti Ministarstvo znanosti obrazovoanja i mladih. Kolege i ja prije četiri godine napravili smo povjerenstvo s preko 25 članova koje je napravilo dobar prijedlog zakona, koji, nažalost, ministar Fuchs nije prihvatio, nego je u svom užem tijelu pripremio i donio zakon koji nije dobar", rekao je Šimpraga.
O genezi problema govorio je umirovljeni profesor i bivši ministar obrazovanja Ante Čović, koji drži kako se "stranputicom" krenulo 22. listopada 2022. godine kada je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
"Problem ima dugu povijest koju neću eksplicirati, samo ću reći da je ona počela 2011. godine u prvom mandatu ministra Fuchsa, kada je on pokušao nametnuti paket zakona čije su osnove udarale na civilizacijske i ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta koja podrazumijeva akademsku samoupravu, akademske slobode i tome slično. Tada se dogodila plebiscitarna pobuna akademske zajednice, pa čak i političkih struktura, i tada je taj zakon zaustavljen. Nakon toga dogodilo se to da je dobio novu šansu na istim postavkama te je 2022. godine donesen Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, u netransparentnoj proceduri, i u samom donošenju, ali i u samom formuliranju zakonskih rješenja, s mnoštvom bitnih nedostataka koji su izglasani u Saboru. Taj zakon i njegova rješenja opterećeni su donošenjem mimo rasprave u akademskoj zajednici i protivno njezinoj većini, koju je, recimo, predstavljalo Sveučilište u Zagrebu koje već po svom gabaritu predstavlja više od pola ukupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja, a koje se eksplicitno protivilo tome, s vrlo jakim i jasnim argumnetima, kao i ondašnje Nacionalno vijeće koje je dalo alternativni prijedlog, međutim, Fuchs je to sve odbio i nametnuo zakon po svojoj volji i mjeri", rekao je Čović te artikulirao koji su konkretno ključni nedostaci aktualnog Zakona i prijedloga novog.
"On udara na civilizacijske i ustavne kategorije kao što su autonomija sveučilišta i njegova nezavisnost od političke vlasti, zatim akademska samouprava tj. sloboda izbora znastvenika i nastavnika u sustavu. Konačno, tu su akademske slobode, da pojedinci mogu slobodno izražavati svoje mišljenje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koji se, kao vitalan i relevantan dio nacije, želi ušutkati pomoću podčinjavanja izvršnoj vlasti, odnosno resoru Ministrstva. To je katastrofa za jedan narod koja se upravo događa!", upozorio je Čović, koji, slijedom svega rečenog, ne očekuje da će izmjene i dopune novog Zakona donijeti promjene koje Akademski sindikat priželjkuje.
"Ne može se očekivati da će ministar koji je napravio ovakav zakon prilikom njegovih izmjena i dopuna napraviti bolji. Već je vidljiva motivacija da se naprave interesne prilagodbe u smislu odredbi za koje postoje pritisci u ministrovom i krugu izvršne vlasti, a koje su zapravo banalne u odnosu na važnost sustava: da li će netko u mirovinu sa 67 ili 68 godina, što jest jedna velika, ali ne i krucijalna pogreška, za razliku od ukidanja znanstveno-nastavnih zvanja. Ranije su se ljudi birali na radna mjesta, ali prije toga u određeno zvanje, što je ljudima u sustavu davalo dignitet, jer oni su bili izvanredni ili redoviti profesori, što ima težinu u u društvu, međutim, on je jednostavno ukinuo ta zvanja. Zašto? Zato da bi eliminirao sveučilišta iz postupka izbora nastavnika, i da bi onda svi ti nastavnici postali ovisni o izvršnoj vlasti, a to je najgora stvar koja se mogla dogoditi ovoj državi i društvu. Time je paraliziran najvitalniji i najbitniji dio društva kada govorimo o promišljanju o krizama i drugim strateškim važnim stvarima. Ti ljudi su i sada u fazi podčinjenosti, paze da se ne bi zamjerili, jer će danas sutra trebati napredovati, a o tome će odlučivati ministar. U tome je porušena ustavna kategorija sveučilišne autonomije", mišljenja je Čović.
Moderator okruglog stola bio je izv. prof. dr. sc. Ivica Kelam, povjerenik Akademskog sindikata na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
"Ovo je naša prva sindikalna akcija od osnutka naše podružnice prije nešto manje od dva mjeseca. Smatrali smo prigodnim da jednim ovakvim okruglim stolom ukažemo na sve probleme s kojima se susreće akademska zajednica u Hrvatskoj, s posljedicama Zakona o visokom obrazovanju iz 2022. i predviđenim posljediciama donošenja novog zakona, koji, bojimo se, neće donijeti značajna poboljšanja, nego će, strahujemo, biti čak i pogubniji za visoku znanost", rekao je Kelam.
