Činjenica po kojoj se Osijek, između ostalog, razlikuje od njemu sličnih gradova jest i broj groblja. Osijek, odnosno njegov Ukop, upravlja s čak 20 groblja!

Dvadeset groblja

Ne računajući prigradska naselja, i u samom ih je Osijeku mnogo - deset. Rijeka ih ima osam, Zagreb pet, Split samo Lovrinac... Svima im je zajedničko da u roku od godine dana, nakon što je u svibnju stupio na snagu Zakon o grobljima, moraju donijeti novu Odluku o grobljima. Zakon na cjelovit način uređuje sva pitanja vezana uz groblja, od upravljanja i korištenja grobljima do izgradnje novih groblja te uređenje, rekonstrukciju, proširenje i preseljenje postojećih groblja, izgled grobnih mjesta i spomen-obilježja s temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanim Ustavom Republike Hrvatske. Groblja su pak komunalna infrastruktura u vlasništvu jedinica lokane samouprave.

U Osijeku su se odlučili u kreiranje navedene odluke uključiti i javnost - otvorili su javno savjetovanje o Prijedlogu odluke o grobljima. Ono je otvoreno do 18. travnja, materijal kao i potrebni obrasci za sudjelovajne u savjetovanju dostupni su na mrežnim stranicama Grada Osijeka (www.osijek.hr).

Iako sam materjal ne donosi revolucionarne promjene, evo nekoliko najvažnijih odredaba.

Pravo korištenja grobnim mjestom i dalje ostaje predmetom nasljeđivanja. Nakon smrti korisnika grobnog mjesta, do upisa novog korisnika u grobni očevidnik, u grobno se mjesto mogu ukapati osobe koje su u trenutku smrti korisnika bile članovi njegove obitelji i osobe koje bi se smatrale članovima obitelji korisnika da je on živ. Članovi obitelji mogu dati pravo ukopa u grobno mjesto i trećim osobama.

Ukopi u grob obavljaju se u tri ukopne dubine. U zemljanim grobovima to je najmanje 210 cm za tri dubine. U takvim grobovima treba osigurati najmanje 80 centimetara zemlje iznad lijesa. Propisuje se i dopuštena visina spomen-obilježja - ona iznosi najviše 150 cm za zemljane grobove, 200 cm za grobnice i 100 cm za grobna mjesta za urne (mjereno od završne kote terena). Posmrtni ostatci koji se nalaze u grobu mogu se presložiti u za to predviđen prostor nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa. Premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 30 godina od ukopa u grobnicu pod uvjetom da su se ostvarili uvjeti za sabiranje i zbrinjavanje posmrtnih ostataka.

BRUNO JOBST

Polaganje urne

Osijeku uz Zagreb jedini ima krematorij u Hrvatskoj, pa evo i nekoliko prijedloga vezanih uz postupanje s urnama. Ovom je odlukom kremirane posmrtne ostatke dopušteno prosuti unutar Centralnog groblja, isključivo na mjestu koje odredi Ukop i na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlima. Prosipanje pepela obavlja isključivo upravitelj groblja ili osoba koju on ovlasti, a strankama nije dopušteno samostalno prosipanje pepela.

U kasetu za urne može se položiti onoliko urni koliko ima ukopnih mjesta za urne. Urne se mogu položiti i u druga grobna mjesta bez obzira na vrijeme proteklo od ukopa. Urna koja se ne ukapa na grobljima predaje se članu obitelji umrle osobe, odnosno trećoj osobi, koja organizira i podmiruje troškove ukopa, a ako se ne preuzme u roku od jedne godine, urna će se ukopati na jednom od groblja na trošak člana obitelji umrle osobe odnosno treće osobe, koja je organizirala i podmirila troškove ukopa.

Naposljetku, kako je kod nas i nekoliko groblja koja tradicionalno nose konfesionalni naziv, i u koja se, u pravilu, ukapaju članovi pripadajućih vjerskih zajednica, valja znati kako je ukop ondje dopušten i osobama drugih vjeroispovijesti (ili bez vjeroispovijesti), te za to nije potrebna prethodna suglasnost predstavnika vjerskih zajednica.