Alkohol, suvremene droge, duhanski i nikotinski proizvodi, energetska pića, videoigre, kockanje i društvene mreže. Sve su to ovisnosti koje pogađaju djecu i mlade. Novo vrijeme, nove ovisnosti: rizici za mlade, izazovi za sve naslov je predavanja koje je nedavno u Osijeku održao Siniša Brlas, klinički psiholog, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije. Kao gost predavač došao je na Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, u sklopu Tjedna psihologije.

Alkohol sveprisutan

Već na početku predavanja naglasio je kako se od 500 do 600 osnovnoškolaca i srednjoškolaca u Hrvatskoj liječi od ovisnosti na godišnjoj razini. Dodatno je poražavajuće da je ta brojka još i veća jer su pobrojani samo oni koji su službeno u sustavu, realno je reći da se s ovisnosti muči njih tisuću.

Ovisnost je problem pojedinca, ali i njegovog užeg i šireg okruženja. Kod mladih je izražena važnost obitelji, koja im pruža strukturu i podršku. Problem ovisnosti jednak je problemima mentalnog zdravlja. Da se rizično ponašanje nije promijenilo, nego se promijenio samo trend ovisnosti dokazuje istraživanje koje je predstavio psiholog Brlas. Provedeno je u razmaku od 40 godina, jednom 1983. pa ponovno 2023. godine u virovitičkoj Gimnaziji. Pokazalo je 1983. da ponekad alkoholna pića pije 33 % srednjoškolaca, 2023. godine taj se postotak udvostručio, konzumaciju je alkohola priznalo 65,60 % gimnazijalaca.

"Alkohol mladi vrlo vjerojatno koriste kao anksiolitik s obzirom na sve veće probleme s mentalnim zdravljem, izraženu tjeskobu. Piju ga da se lakše nose sa svim tim izazovima. Osim toga to nije dovoljno socijalno neprihvatljivo ponašanje. Alkohol je sveprisutan, čak se pije i u obiteljskim domovima za ručkom, znači tu neku naviku pijenja oni, zapravo, grade od malih nogu", pojašnjava Brlas.

ENA DUMENČIĆ

Kada su u pitanju droge, da je nekada do tog trenutka probalo ilegalne supstance priznalo je 1983. godine 3,75 % mladih, 40 godina poslije taj je postotak udvostručen – na 8,60 %. Psiholog to tumači činjenicom da je droga postala sve prisutnija, a sredstva ovisnosti sve različitija. Što se tiče duhanskih proizvoda, isprva su se pozitivno iznenadili padom trenda korištenja cigareta. S 29 % u 40 godina smanjio se na 13,60 %. Ipak, kad su tome pridodali i novu vrstu ovisnost, e-cigarete, postotku se pribrojilo još 15,40 %.

"Cigarete su postale skupe, u međuvremenu je i pušenje za njih zabranjeno. Prije 40 godina još nije. Prema tome, kad se zbroje ta dva postotka, dobije se točno taj broj otprije 40 godina. Znači, i dalje isti postotak mladih puši, samo što se mijenjaju trendovi. Sve manje puše cigarete, sve više ulaze u izazov tih novih ovisnosti", kaže Brlas.

Nikotinske vrećice

Kada je pak 2025. godine psiholog Siniša Brlas s kolegama proveo istraživanje o novim ovisnostima među 6. razredima osnovne i 2. razredima srednje škole, njih oko 1300 u Virovitičko-podravskoj županiji, same elektroničke cigarete probalo je ili koristi njih gotovo polovina, čak 41,3 posto. Psiholog objašnjava kako je tu riječ o duhanskim i nikotinskim proizvodima koji su osmišljeni da pomognu postojećim pušačima da smanje pušenje klasičnih cigareta, a u novo vrijeme - nove vrste nikotinskih pripravaka zapravo uvode mlade u svijet ovisnosti.

"Mladi se više orijentiraju na elektroničke cigarete, to su zapravo proizvodi, kanisterčići, vrlo atraktivno dizajnirani, u kojima se nalazi tekućina koja se paljenjem baterije zagrijava i onda se inhaliraju i aerosoli na taj način nastaju. U toj tekućini nalazi se nikotin", govori Brlas.

Još noviji, neki bi rekli ii opasniji, nikotinski proizvod su nikotinske vrećice. Njih je probalo ili koristi 15,1 % srednjoškolaca i osnovnoškolaca iz istraživanja.

"Kao bazu imaju neke druge biljne tvari, vlakna eukaliptusa ili borove iglice, koje su onda natopljene nikotinom i one se najčešće uzimaju da se stavljaju na sluznicu, najčešće na sluznicu usta, pri čemu dovode do otpuštanja nikotina. Nikotin je jedan od najjačih otrova i vrlo brzo razvija ovisnost, jako je adiktivan. S obzirom na to da je sluznica u ustima blizu mozgu, tako se zapravo postiže gotovo trenutni učinak, koji onda ima trenutne posljedice. Dolazi do akutnog otrovanja, koje je praćeno mučninama, dezorijentacijom, omaglicama, ponekad povraćanjem, gubitkom svijesti, ako se slučajno proguta ili dulje zadržava na sluznici, onda postoji čak mogućnost smrtnog ishoda", upozorava Brlas.

Alkohol, droge i nikotinski proizvodi formalno su zabranjeni mlađima od 18 godina. Široko dostupna mladima još je jedna vrsta ovisnosti – energetska pića. I dok se razgovara o zabrani prodavanja takvih pića maloljetnicima, prave inicijative i dalje nema. Svakodnevno ili ponekad pije ih više od pola ispitanika iz Brlasova istraživanju, njih 58,7 %.

"Taj je kofein snažan stimulans, iritira živčani sustav i ujedno je snažan diuretik, potiče izlučivanje tekućine iz organizma. Ako ga se previše popije, a ne nadoknađuje tekućina vodom, može doći do dehidracije, odnosno teškoće u radu s bubrezima. Čitava je lepeza negativnih ishoda i djelovanja na rast i razvoj mladih", upozorava Brlas.

FREEPIK

Ponašajne ovisnosti

Moderno je vrijeme donijelo među mlade i kockanje, videoigre i društvene mreže, a svrstavaju se u ponašajne ovisnosti, kod kojih nema unosa tvari u organizam. Psihologa je šokirao podatak da gotovo 97 posto mladih iz istraživanja koristi društvene mreže. Njih 80 posto igra društvene igre. Dominiraju oni koji su na videoigrama od sat vremena do tri sata dnevno, njih je nešto više od 30 %, a duže od tri sata igra 20 % mladih.

"I kod kockanja, videoigara i tog internetskog prostora, radi se o opasnosti da mladi izgube kontrolu nad svojim ponašanjem. Same videoigre nisu sporne, one su kao i sve druge igre i korisne zato što potiču razvoj nekih važnih aspekata u njihovu razvoju, zahtijeva se fokus pažnje i onda je to vježbanje moguće primijeniti u školskim aktivnostima kad je potrebno usmjeriti pažnju na neke nastavne sadržaje. Dakle, nisu videoigre nužno loše, ali je loše ako je sadržaj neprimjeren. Ako se radi o nasilju, pornografskom sadržaju i ako mladi provode previše vremena na takvim aktivnostima", pojašnjava Brlas.

S obzirom na način i stil života, mentalno je zdravlje sve više u ugrozi, slaže se psiholog Brlas. Suvremeni način života donosi višu razinu stres, a on je jedan od najsnažnijih rizika za mentalno zdravlje.

"Pogotovo društvene mreže! Internet je prepun izazova za mlade jer se ondje postavljaju visoki standardi, pa i oni pokušavaju biti najbolji. Ali ne mogu svi biti najbolji! To je izazov za mlade i predstavlja prijetnju za mentalno zdravlje. Važno je - to je naputak i roditeljima i mladima - da uvijek ciljeve u svom životu postavljaju u skladu sa svojim očekivanjima. Generalna je preporuka malim koracima do velikog cilja. Ako idemo velikim koracima, velika je mogućnost da ćemo ostati frustrirani, i to je demotivirajuće za sljedeće korake. Mali ciljevi, mali koraci, lakše su ostvarivi, a svaki je ostvareni cilj izvor motivacije za daljnje ponašanje usmjereno ostvarenju drugih ciljeva", zaključuje Brlas.

Tena Velki

ENA DUMENČIĆ