Nastavak politike realizacije velikih projekata, ali i pokrenuti novi vlastiti projekti - tako bi se moglo sažeti prvih deset mjeseci Nataše Tramišak na dužnosti osječko-baranjske županice. Ovom prigodom razgovarali smo o tome, kao i o drugim aktualnostima, ali ipak smo prije svega pitali za novosti oko realizacije novog KBC-a u Osijeku.

- Ovdje je postojao kontinuitet posljednjih devet godina, od 2017. godine, od kada je Ivan Anušić postao župan, u radu na konkretnim projektima i investicijama. Mnogo ih je realizirano, a mi smo sada taj put nastavili. Ono što je na prvom mjestu jest realizacija Kliničkog bolničkog centra. Za nama su opsežne pripreme, rješavanje dokumentacije i imovinskopravnih odnosa, projektiranje, ishođenje suglasnosti svih državnih tijela..., sve su to poslovi koji se ne vide, a jednostavno moraju prethoditi izgradnji temelja kao prvom očitom dokazu početka realizacije nekog projekta, pa tako i novog KBC-a...

Oko tog je projekta bilo puno sumnjičavih, što političke oporbe što dijela šire javnosti...

- Govorimo o najvećem projektu u našoj županiji i na istoku Hrvatske otkako postoji hrvatska država. Možemo ga zvati generacijskim projektom svih nas koji smo u taj projekt uključeni, koji ovdje živimo i koji ćemo ga ostaviti za buduće generacije. Projekt KBC-a dobro je poznat, od svoje prostorne impozantnosti, na 21 hektaru zemljišta, do financijske vrijednosti od 850 milijuna eura. Razlog zašto su mnogi bili skeptični upravo je tolika vrijednost. Na nama kao vodstvu Županije, prije Anušiću kao županu a danas potpredsjedniku Vlade RH, i meni kao županici, jest da tako velike kapitalne projekte realiziramo i da imamo hrabrosti pokrenuti ih i komunicirati. I to se upravo događa.

Županica Nataša Tramišak

Nakon što smo riješili svu dokumentaciju i imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu, sada je trenutak razgovora s Vladom RH o modelu financiranja. Sastanak se dogodio krajem siječnja u Zagrebu, gdje je dogovoreno da će KBC imati ta sredstva i da se može pokrenuti procedura javne nabave za izvođenje radova, kako bi sljedeće godine i počela gradnja. To je rok o kojemu možemo komunicirati.

Realizacija tako velikog projekta prilika je i za lokalno gospodarstvo, može li se očekivati da će domaća/lokalna građevinska operativa imati snage natjecati se za posao izgradnje KBC-a?

- To je nešto na što vam je ne mogu odgovoriti, ali se nadam da će biti zainteresirani i da je tako velika investicija prilika za lokalno gospodarstvo i na to tako i gledamo. Osim što je to najvažniji zdravstveni projekt i što će nam osigurati kvalitetu zdravstvene usluge, sigurno je da ovakva investicija može pogurati i lokalno gospodarstvo. U svakom slučaju, očekuje nas međunarodni javni poziv.

Još prije ostvarili ste kontakte s Europskom investicijskom bankom, je li ona zainteresirana za osiguranje potrebnih financijskih sredstava ne samo za realizaciju KBC-a nego i ostalih projekata na području županije?

- Uz mogući izvor sredstva iz fondova Europske unije i državni proračun, moguća su i sredstva preko Europske investicijske banke. S njima sam o ovoj temi vodila razgovore još kao ministrica regionalnog razvitka i fondova Europske unije. Taj kontakt sam nastavila i kao saborska zastupnica, a sada i dalje s njima komuniciramo kako bi oni osigurali 50 posto sredstava za izgradnju. Izrazili su spremnost osigurati ta sredstva, naravno, daljnja komunikacija i finalna riječ bit će ona Ministarstva financija i Vlade RH. Meni je važno da su u EIB-u jako dobro upoznati s projektom KBC-a, za koji su s nama komunicirali kako je to trenutno najspremniji projekt u zdravstvu RH.

O toj smo temi vodili razgovore i u Luksemburgu, gdje sam, nedugo, sudjelovala na Forumu EIB-a, imala sam niz razgovora s predstavnicima koji zaduženima za ovaj dio Europe. Ovdje ću istaknuti i projekt stambene politike za izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada za naše mlade. Novi je to projekt kojim pratimo smjernice EU-a i RH kada govorimo o rješavanju stambenog pitanja. Dok čekamo natječaje i neke druge izvore financiranja, mi smo projekt za sada pokrenuli vlastitim sredstvima. Ipak, kako bismo mogli napraviti puno veći doprinos na terenu, gledamo i prema izvorima sredstava preko EIB-a. Tu je i dio projekata u zdravstvu i školstvu koje bismo financirali iz tog okvira. Pokrenuli smo razgovore za okvirni zajam od 74 milijuna, to bi nam osiguralo investicije od 160 milijuna eura.

Je li angažman tako važne financijske institucije dokaz da se Osječko-baranjska županija svojim efikasnim djelovanjem kroz godine pokazala kao vrijedan partner?

- Da, i to je ono što vidite u komunikaciji sa svim tijelima Europske komisije, naravno i tijelima središnje vlasti naše države. Za županiju i ovo naše područje komunicira se postojanje određene sigurnosti za ulaganje, stabilnost, vidimo da su gospodarstvenici zainteresirani dolaziti ovamo. Osigurava se i povratak mladih koji su odlazili prije desetak godina i koji se sada vraćaju. Da, govori se i o sigurnosti, političkoj stabilnosti, kontinuitetu i jasno zacrtanoj viziji i ciljevima koji pridonose tomu. Uvijek se za takve velike projekte, a ni EIB nije iznimka, traži podrška lokalne i regionalne razine vlasti.

Pokrenuli ste nove programe unutar demografskih mjera, je li vas iznenadilo iskazano zanimanje mladih obitelji?

- U prvih mjesec dana otkako je poziv otvoren pristiglo nam je oko 150 prijava, što zaista govori koliki je interes za ovaj program i uskoro ćemo objaviti odluku s jedinicama lokalne samouprave, a 26 ih se prijavilo, o odabiru lokacija na kojima će se graditi obiteljske kuće i stambene zgrade. Nema razloga da u našim selima nema života. Gospodarstvo se probudilo, radnih mjesta ima i ono što moramo učinit jest olakšati mladima da danas, s obzirom na cijene i građevnog materijala i nekretnina, mogu lakše osigurati krov nad glavom. Jasno nam je kako tih prvih 50 objekata neće promijeniti demografsku sliku županije, ali će poslati snažnu poruku mladima da se ovdje događaju pozitivne promjene. Uz to, Županija će uskoro raspisati poziv za sufinanciranje izgradnje ili dogradnje dječjih vrtića, a dodatno ulažemo u izgradnju škola, imamo 14 otvorenih gradilišta vrijednih 74 milijuna eura. To su sve mjere koje su dugoročne, koje nisu samo za jedna mandat.

Zamjetne su i aktivnosti na gospodarskom planu, Županija je iskazala interes ulagati u nove projekte, mislim tu prije svega na Slobodnu zonu i Veletržnicu.

- Slobodna zona do sada nije bila u isključivom vlasništvu Županije, što smo sad riješili i to nam daje priliku da jasno diktiramo tempo njezina razvoja. Ondje već posluje nekoliko kvalitetnih poduzetnika, nedavno je bio raspisan natječaj i nekoliko čestica je prodano. Plan je dio zone u kojoj još nedostaje infrastruktura izgraditi te aktivirati i taj dio. Također, Trgovačko društvo Ekos ondje je kupilo čestice za kogeneracijsko postrojenje. Dakle, vrlo brzo nakon izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (kojim će upravljati Ekos, nap. a.) imat ćemo i spreman projekt izgradnje tog postrojenja i tako će u cijelosti biti zatvoren ciklus gospodarenja otpadom. Bit ćemo jedina županija na čijem području neće više biti deponija i nikakvih ostataka otpada. Otpad koji je oporabilan preko sortirnica će ići u oporabu, ono što će dolaziti u RCG bit će minimalno, a i iz tog dijela korisne će frakcije odlaziti u kogeneracijsko postrojenje, što znači da će se građanima Osijeka dodatno osigurati energija za grijanje.

Veletržnica, prihvatili smo ponudu CERP-a da 41 posto udjela prebacimo u naše vlasništvo jer je to još jedan važan subjekt na našem području. Sada imamo 49 posto udjela, a sljedeći je korak ići prema Gradu Osijeku i njegovoj tvrtki Tržnica, da nama, ako im je to u interesu, prepuste svoje udjele. Ići ćemo s planovima razvoja, uređenjem tog prostora, obnove zgrade, kao i suradnje s Carinskom službom, koja ondje ima sjedište.

Spomenuli ste u nekoliko navrata vašeg prethodnika Ivana Anušića, koji je intenzivirao i suradnju s hrvatskom manjinskom zajednicom u susjednim zemljama. Hoće li i to ostati u vašem fokusu?

- Nastavljamo s tim programima, u proračunu imamo i dalje stavku za projekt suradnje s Hrvatima u Vojvodini te BiH. Nazočila sam Danima Hrvata u Mađarskoj i ondje sam stekla sliku koliko je ondje jaka i cijenjena hrvatska zajednica i koliko pridonosi izgradnji mađarskog društva. Imaju dobru suradnju s nacionalnom državom i posve su izjednačeni u pravima. Stoga mi je drago što i mi imamo programe za naše nacionalne manjine, posebno mađarsku u Baranji i da razvijamo dobru suradnju.

Dugo ste u politici i na različitim dužnostima, možete li stoga iz tog iskustva dati ocjenu je li vam lakše bilo biti ministrica ili (sada) županica?

- Često me to pitaju. Ovdje sam doma i ovo je rad s puno emocija. No jednako tako sam taj posao radila i kao ministrica. Svaki posao nosi sa sobom svoje izazove i rezultate i mogu reći da je to bilo iskustvo koje me je obogatilo i ono mi sigurno sada pomaže u obnašanju dužnosti županice Osječko-baranjske županije.