Nakon ovisnosti, preljuba i nasilja, sve češće je razlog za razvod braka - nekompatibilnost
Od tisuću brakova čak ih 300 završi razvodom. Uglavnom je riječ o osobama između 30 i 39 godina koje su u braku od 10 do 15 godina
Temom veza u 21. stoljeću otvoren je Tjedan psihologije u Osijeku, i to dvama predavanjima - onim Obiteljskog centra naslovljenim Poslije razvoda ili prekida: razgovori koje svi vodimo, ali rijetko naglas i onim Kluba studenata psihologije u Osijeku PSIHOS, Pojmovnik dejtanja generacije Z.
Stresni događaj
Od tisuću brakova čak ih 300 završi razvodom. Uglavnom je riječ o osobama između 30 i 39 godina koje su u braku od 10 do 15 godina. Razlozi su se prekida veza i brakova mijenjali kroz vrijeme. Nakon ovisnosti, preljuba i nasilja, sve češće parovi za razvod okrivljuju nekompatibilnost, otkriva psihologinja Obiteljskog centra Područne uprave Osječko-baranjske Sarah Sarić.
Razvod je drugi na listi stresnih događaja u obiteljskom životu, nakon smrti supružnika, a psihologinja navodi i kako je tugovanje nakon razvoda ili prekida drukčije. Riječ je o procesu, jer se tim činom raspada i cijeli identitet osobe. Danas se razvod shvaća kao osobni neuspjeh, a raspada se i socijalna mreža, odnosno događa se socijalna izolacija. Stigma i dalje postoji, a nerijetka je i rečenica "Da je valjao/la, ne bi se rastao/la.".
“Romantični su odnosi nešto što je važno i u cjelovitim obiteljima i u obiteljima nakon razvoda braka, kada se one zapravo restrukturiraju. Mi ih promatramo u kontekstu interesa djece, dobrobiti roditelja i prilagodbi na novu strukturu obitelji", objašnjava Sarić.
Obiteljski je centar ovim predavanjem ljudima htio poručiti da mogu potražiti podršku, bilo za sebe bilo za cijelu obitelj, te da nisu sami. Cilj mu je senzibilizirati javnost i potaknuti ljude da potraže podršku u kriznim situacijama kao što je razvod braka.
Osnažiti roditelje
Ljudi su skloni idealizirati život nakon razvoda i često ne mogu predvidjeti s kojim će se sve emotivnim i praktičnim teškoćama susretati. Izazovi koje je psihologinja Sarić stekla u praksi odnose se i na financijske teškoće jednoroditeljskih obitelji. Financijske su teškoće jedan od prediktora depresivnosti, a depresivni roditelji često imaju smanjeni kapacitet da prepoznaju potrebe djece i koriste se roditeljskim vještinama, napominje Sarić.
“Iako su djeca u fokusu i to je krajnji cilj – interes djeteta, smatram važnim i da roditelji potraže podršku za sebe kako bi se zapravo osnažili, radili na svojoj psihološkoj otpornosti da bi mogli adekvatno prepoznati dječje potrebe i podržati djecu u procesu razvoda braka. Ja bih to usporedila s onom pričom kad ste u avionu, pa kad vam stjuardesa kaže stavite masku najprije sebi pa onda djetetu", kaže Sarić.
Grupa podrške
Obiteljski je centar javna ustanova koja pruža niz socijalnih usluga, među kojima je i psihosocijalno savjetovanje, kao rad u grupama. Pruža podršku obiteljima, roditeljima, djeci i mladima. Takvu je podršku zatražila i jedna od polaznica predavanja, Azra Mirković, koja je svoj put do oporavka prošla upravo sa psihologinjom Sarah Sarić.
“U jednom sam razdoblju života osjetila što znači toksična veza i nasilje. Kad sam smogla snage, izišla sam iz tog odnosa i shvatila da mi treba pomoć. Uz rad s mojom psihologinjom polako sam se oporavljala, vraćala vjeru u sebe, naučila postavljati zdrave granice. Taj mi je proces donio puno snage i drukčiji pogled na vlastite vrijednosti", kaže Azra Mirković.
Danas želi da sve žene koje su se našle u situaciji sličnoj njezinoj shvate kako nisu same i potraže pomoć. Promjena počinje onim najtežim, prvim korakom. U Centar se žene mogu javiti uz uputnicu Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili samostalno. Trenutno je u grupi podrške šest članica.
“Grupa je sastavljena od osoba koje su kod nas već prošle psihosocijalno savjetovanje, prošle su krizu. Pokazala se potreba da im na sustavan način i dalje pružamo podršku. Važno je da steknu sigurnost i da vide kako su zapravo simptomi traume, iako su njihove priče sve različite, univerzalni”, pojasnila je Sarić.
