Što učiniti kada čovjek, najvjerojatnije beskućnik, nekoliko dana spava na javnoj površini i ne želi se maknuti, a njegovo ponašanje plaši djecu? S tim se pitanjem Glasu Slavonije obratio čitatelj, tvrdeći da beskućnik već nekoliko jutara spava na travi u jednom osječkom stambenom naselju, blizu vrtića i igrališta. Pozvana je i policija, no muškarac odbija svaku vrstu pomoći, čak i onu djelatnika Hitne pomoći.

Obratili smo se Caritasovu centru za prihvat beskućnika u Osijeku. Koordinatorica Centra Olivera Balatinac objasnila je kako ne mogu učiniti ništa ako im se korisnik dobrovoljno ne javi, dodavši kako postoji mnogo ljudi koji, jednostavno, ne prihvaćaju ničiju pomoć. U posljednjih nekoliko godina sva se procedura vezana uz smještaj u Centru odvija preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Potencijalni se korisnik ondje mora prijaviti, neovisno o tome je li korisnik Zavoda za socijalni rad. Socijalni radnik iz Zavoda potom radi anamnezu korisnika i pisanim je putem šalje Centru za prihvat beskućnika. Ondje onda iščitavaju anamnezu, dogovaraju susret s osobom i u razgovoru procjenjuju je li ona prikladna za njihov smještaj.

Balatinac se prisjetila kako do prije nekoliko godina nije bilo takve procedure, pa su korisnici mogli doći izravno njima i, ako su bili bez krova nad glavom, odmah bi ih primili. Posebno se često to događalo u zimskim mjesecima, kada su, prije desetak godina, izvlačili dodatne madrace da bi svi stali. Ipak, situacija je sad nešto drukčija.

Naime, beskućnici od 2014. godine imaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, čija osnovica za izračun u 2026. godini iznosi 170 eura. Zbog toga se rjeđe obraćaju za pomoć, a češće ostaju prebivati u podrumima i drugim skloništima koja si sami pronađu. Također, ako beskućniku nije oduzeta poslovna sposobnost, sam može odlučivati o svojoj sudbini. Puno je puta riječ o teško psihički bolesnim osobama koje su prepuštene same sebi i ne prihvaćaju tuđu pomoć.

Vezano uz konkretan slučaj s početka ove priče, iz PU osječko-baranjske odgovorili su kako je osoba po završetku policijskog postupanja predana djelatnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Osijeku na daljnju skrb. Pojasnili su i kako je skrb o beskućnicima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje pružaju usluge smještaja u prenoćištu ili prihvatilištu.

“Postupanje policije prema beskućnicima prvenstveno se veže uz dojave o narušavanju javnog reda i mira, gdje se, u povodu takvih dojava, postupa prema Prekršajnom zakonu odnosno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ako se postupanjem policije utvrde elementi prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nadležnom se sudu podnosi optužni prijedlog i provodi se daljnji prekršajni postupak. Također, ako se postupanjem policije ne utvrde elementi prekršaja, a postoji potreba za daljnjim pružanjem pomoći beskućniku, o utvrđenom se izvješćuje Hrvatski zavod za socijalni rad ili policijski službenici mogu samostalno uputiti osobu u prihvatilište odnosno prenoćište za beskućnike. Policijski službenici, prema potrebi, izvješćuju i zdravstvene djelatnike, i to u situacijama kada je ugroženo zdravlje beskućnika”, rekli su nam iz PU osječko-baranjske.