Osječka inicijativa "Student uz studenta", organizirala je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti panel raspravu "Klikni mudro: Razgovor bez filtera" o zaštiti djece u online okruženju. Okupivši stručnjake iz područja prava, pedagogije, psihijatrije i internetske sigurnosti, raspravljalo se o mentalnom zdravlju mladih, prijedlogu novog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, ulozi roditelja te potencijalnim rješenjima.

Saborska zastupnica i specijalistica psihijatrije, Ivana Kekin, istaknula je da je ključna regulacija društvenih mreža.

- Strašna istraživanja za Hrvatsku pokazala su da se 25% adolescenata samoozlijeđuje, 15% ima plan za suicid, a 6% je pokušalo suicid. Problem u Hrvatskoj je što ne osiguravamo nužnu infrastrukturu i nužne kapacitete. Ti porasti moraju biti alarm javnom zdravstvenom sustavu. Digitalizacija i pretjerana izloženost društvenim mrežama u ranoj dobi je veliki faktor jer su dizajnirane da nude sadržaje koje izazivaju ovisničko ponašanje kroz brze doze dopamina. One ne smiju biti divlji Zapad, ne znamo što nam djeca rade na internetu. Promjena neće doći dobrovoljno od kompanije koja na tome masovno zarađuje, već je potreban međunarodni pritisak. Australija, Francuska, Danska, Norveška i Velika Britanija su već krenule u tom smjeru, Hrvatska se treba priključiti tom valu. - naglašava Kekin.

Prijedlog Zakona, na nacionalnoj razini uređuje korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama uz obvezu da škole osiguraju filtrirane školske mreže. Uvodi se i sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja te se uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja.

Ana Budimir ispred Centra za sigurniji internet, otkrila je kako između 2023. i 2024. godine bilježe porast od 200% poziva više Savjetodavnoj liniji.

- Sve češće nas zovu roditelji i djelatnici škola i traže podršku u radu dok djeca zovu zbog elektroničkog nasilja. Oko 40% adolescenata se susrelo sa seksualnim uznemiravanjem online, a kod osnovnoškolca je svaki četvrti žrtva i svaki treći počinitelj. Riječ je o uvredama na temelju roda, međusobno izrađuju stickere i tako se ismijavaju ili se isključuju iz grupa. Roditelji ne razgovaraju s djecom o neugodnim temama poput seksualnog uznemiravanja dok istodobno strahuju da im dijete neće reći ako im se nešto takvo dogodilo. - govori Budimir.

Profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku Renata Jukić naglasila je kako nove tehnologije štetno utječu na obrazovanje djece, ali postoje i primjeri pozitivne prakse.

- Djeca su danas puno manje u socijalnom kontaktu i ne razvijaju dovoljno socijalne vještine, a pitanje je kako će ići razvoj emocionalne inteligencije i empatije. Djeca nam teže čitaju tekstove, očekuju vizualne pokretne slike i puno podražaja, dakle, mijenja se način učenja. Nastavnicima tehnologija ipak olakšava pripremu nastave i ostavlja više vremena za odgojni rad, a osigurava i personalizirano učenje. Ne možemo zaustaviti te promjene, ali moramo moći upravljati nastavom, od državne razine do nas djelatnika. - ističe Jukić.

Predstavnica inicijative "Student uz studenta" i studentica diplomskog studija psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku Mia Pucić naglasila nezaustavljivost digitalizacije, no prilagodba sustava je ključna.

- Nama mladima je potrebno kritičko mišljenje jer ni mi ponekad ne primjećujemo umjetnu inteligenciju. Danas mladi potpuno drugačije komuniciraju, ne razmišljamo koliko naši lajkovi i komentari imaju utjecaja. Treba ići više u edukaciju djece što u školskim predmetima često izostaje, imamo isti tip predavanje kao prije 100 godina, a vremena su se jako promijenila. Voljela bih veći naglasak na one koje su nam ovo ostavili jer nisu djeca izmislila cyberbullying već je društvo u cjelini. Potreban nam je taj Zakon, zajedništvo školstva i pedagogije da se prilagodimo digitalnom dobu. - govori Pucić.

Zaključak rasprave bio je da borba za sigurnost u digitalnom okruženju treba biti na državnoj razini, ali i u obrazovanju, edukaciji školskih djelatnika i djece te da mnoge promjene dolaze i od samoga pojedinca.

- Naše vodeće institucije, počevši od saborske većine, moraju pokazati volju da se Zakon izglasa. Ono što je pozitivno je to da razumiju da problem postoji, mi ćemo u prvom mjesecu imati Zakon na raspravi i voljeli bismo čuti konstruktivne savjete. Ako postoji politička volja, upregnu se kapaciteti i problem se rješava. Više me brine hoće li biti te volje jer više od pet godina cijela stručna javnost apelira na jačanje skrbi za mentalno zdravlje djece i mladih, ali to se i dalje ne događa kao ni umrežavanje ministarstava i udruga. Potrebno je razgovarati o takvim temama i vršiti javni pritisak, tako je bilo i s kockanjem - kada su ljudi rekli da je to doista problem, došlo je do reakcije vladajućih. - zaključuje Kekin.