Albert Einstein rekao je kako je jedini smisao vremena u tome da se sve ne dogodi odjedanput. Iako su mladi ljudi često nestrpljivi - ali toj se odlici mladosti ne treba rugati! - Osječani Lovro Žada i Fabio Brmež ne samo da nisu nestrpljivi nego su sekunde, minute i sate posljednjih nekoliko godina polako i precizno ugrađivali ponajprije u svoje prijateljstvo, učenje i osobni rast, a onda, bome, i u zajednički posao. Izrađuju satove.

Studentsko prijateljstvo

Fabio je završio II. gimanziju, Lovro Tehničku školu i prirodoslovnu gimnaziju Ruđera Boškovića. Upoznali su se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, no još bolje, kažu gotovo uglas, obavljajući zajedno razne studentske poslove. "Radili smo preko Studentskog servisa u poznatoj vinariji, punili butelje, lijepili etikete, prenosili koješta... Fizikalija, ali bio je to dobar posao", otkriva Fabio. "Posao je bio repetitivan, ali to je bilo dobro jer smo mogli, radeći ga, puno razgovarati i doista upoznati jedan drugoga", dodaje Lovro. Marljivi su i odgovorni mladići, završili su prijediplomski i diplomski studij a da je pritom svaki od njih prikupio više od stotinu ugovora za rad preko Studentskog servisa, svaki kod bar dvadeset poslodavaca. To je, ruku na srce, kao da su završili još jedan studij. "Nađeš se u situacijama i prostorima u koje inače nikada ne bi dospio, primjerice u rupi za orkestar u HNK-u ili u arhivu Fine", kaže Fabio, dodavši kako su ta iskustva neprocjenjiva. S druge strane, ne žele umanjivati vrijednost znanja koje su stekli studirajući. "Na fakultetu si okružen velikim brojem ljudi koji te potiču da drukčije razmišljaš, da mijenjaš perspektive, pružaju ti se nove prilike... Za mene je to čak i vrjednije od samog gradiva koje moraš naučiti za ispite. Zapravo, mogu ukratko reći da sam studirajući na Ekonomskom fakultetu dobio ono što mi je trebalo", dodaje Lovro.

Fabio je odlučio studirati ekonomiju (financije) iako je imao i drugih interesa, poput književnosti, recimo. "U ekonomiji sam vidio dobru platformu za svoju svestranost i za mogućnost dobre edukacije. Kad god bi me pitali što ću kada završim taj faks, odgovarao bih da ću otvoriti nešto svoje. Nisam imao odgovor na pitanje što konkretno. Kad sam došao do točke da mi je ostao samo diplomski, uzeo sam godinu pauze i zacrtao si da u toj godini moram nešto smisliti", iskren je Fabio.

Lovro i Fabio, prema vlastitu priznanju, imali su "listu glupih poslovnih ideja", no zato ona vezana uz satove (EON, Wallie) nije bila osuđena na propast. Fabio je stekao diplomu iz financija, što ga i dalje uistinu zanima, ali mu se, kaže, ne sviđa kako taj sektor funkcionira. Lovro se bio odlučio za marketing jer mu se to učinilo zabavnijim od financija. "Ipak, iz ono malo iskustva što ga imam u marketingu, zaključio sam da nitko ne želi uistinu predstaviti neki proizvod ili uslugu, nego samo želi osigurati dobru prodaju. Nije to za mene, vjerujem u iskren način u svemu. Tu iskrenost danas primjenjujem reklamirajući naše satove", odlučan je Lovro.

“Dok smo studirali, radili smo hrpu poslova zajedno. Bilo mi je najbolje to što smo u jednom mjesecu imali, recimo, sedam poslodavaca, primjerice jedan dan nosiš stolice na aerodromu, drugi dan puniš butelje... Također, četiri sam godine radio u prodavaonici jednog popularnog modnog brenda, gdje mi je, iako sam imao dobre uvjete, bilo pomalo monotono, svaki dan isto. Zato, kad smo počeli raditi satove, ispalo je da nam je to sada kao da radimo sedam različitih poslova u jednom, svaki nam je dan na poslu drukčiji", pojašnjava Fabio. Ipak, trude se imati normalno radno vrijeme od 8 do 16. "Dvojica smo, tako je lakše organizirati se, no rekao bih da naš posao zapravo nikada ne prestaje. Ako ništa drugo, cijeli dan stižu poruke ili narudžbe na koje treba odgovoriti, najčešće navečer", kaže Lovro.

Samo bez monotonije!

Svoju su svestranost "trenirali" još od osnovne škole. Lovro ističe kako je išao na sve aktivnosti u školi, a Fabio na sve izvan škole. "Volio sam sport, ali zapravo sam puno čitao kao srednjoškolac, pokušao sam sebe upoznati na taj način. Zato sam i odlučio studirati ekonomiju, da se financijski osiguram kako bih poslije imao neko svoje dvorište u kojem ću u miru moći čitati. Naslove iz psihologije, recimo, što sam htio studirati, a nisam jer bih morao položiti višu razinu matematike na maturi (smijeh)", pojašnjava Fabio. "Sviđala mi se i filozofija, ali tata me je zezao da su baš otvorili veliku tvornicu filozofije u Osijeku u kojoj ću se sigurno zaposliti", dodaje.

Lovro je dvojio između medicine i ekonomije. "Odrastao sam samo uz mamu, ona mi je bila najveći uzor u svemu, pa i njezin požrtvovan rad u bolnici. No, kad sam malo bolje upoznao breme koje nosi taj posao, priznao sam si da nisam za to, za razliku od moje mame i njezinih kolega na Nefrologiji, kojima je njihov posao zapravo poziv", kaže o uzorima, spominjući u tom kontekstu i svog očuha.

Fabijeva je mama znanstvenica i sveučilišna profesorica, a tata je nakon dugogodišnje uspješne karijere u automobilskoj branši nedavno našao novi izazov u mobilnom leasingu. Lovro je odrastao kao jedinac, Fabio ima brata, Nikolu. "Iako je pet godina mlađi od mene, stariji je od svih nas. Ozbiljan, poseban, mudar dečko, studira poljoprivrednu mehanizaciju i ima radionicu za izradu noževa još otkako je bio klinac", otkriva.

Dakle, od Nikole zlatnih ruku očekivalo bi se da izrađuje satove, no kako su se dva 26-godišnja ekonomista zainteresirala za to? "Nikola je uvijek bio takav, vješt s rukama. Čuda je radio od legića! Što zamisli u glavi, rukama pretoči u djelo. Dakle, on je za to predodređen. Meni je pak to sa satovima došlo slučajno, iz te odbojnosti da uvijek radim jedno te isto. Rodilo se to iz te moje borbe da se ne utopim u monotoniji, iz te nasušne potrebe da stalno učim, da ne stagniram", iskren je Fabio.

Lovro slično razmišlja. "Kad smo počeli izrađivati satove, usporedno smo još radili u vinariji. Zapravo smo mislili da će nam satovi biti samo side hustle (dodatni posao, nap. a.). Međutim, Fabijeva nas je mama nagovorila da oglasimo svoje satove na Etsyju (internetska platforma na kojoj prodaju mali poduzetnici i kreativci, najviše rukotvorine, nap. a.) i u jednom nam trenutku stiže notifikacija da smo prodali sat, nakon čega smo shvatili da smo na njemu zaradili više nego za deset sati rada u vinariji. Bio je to naš a-ha moment! Nije to bila pohlepa, nego potvrda da je to što radimo drukčije, zabavnije, da nad tim mi imamo kontrolu, da ulažući svoje vrijeme u nešto, dodajemo tome novu vrijednost. Fabio je tada prokomentirao: - Od ovog trena više nema natrag!" prisjeća se Lovro. I nisu se osvrtali. Čudi jedino što, kao visokoobrazovani i s dobrom poslovnom idejom, nisu pogurani državnim poticajima za samozapošljavanje!?

Modificiranje satova

No došlo je vrijeme otkriti zašto su ova dva 26-godišnjaka odlučila posvetiti svoje vrijeme - vremenu.

“Slažemo personalizirane Casio satove. Nabavljamo nove satove, rastavljamo ih do najmanjeg dijela i raznim tehnikama postižemo njihov novi unikatan izgled. U svijetu satova to se naziva modifikacijom. Većina je naših modificiranih satova završavala u Americi - iako nam Trump sada zadaje glavobolju zbog carine! - ali najdraže nam je kad svog vlasnika pronađu negdje kod nas", kaže Fabio.

Digitalne su satove počeli modificirati prije dvije godine, kada su shvatili da su ih, zbog nostalgije, mnogi počeli kupovati. "Potražnja je bila puno veća nego što smo očekivali. Potrudimo se oko modifikacije, pozovemo profesionalnog fotografa, napravimo dobre fotografije, platimo reklamu i krenemo prodavati. Primjerice, prodali smo u mjesec dana 20 modificiranih bijelih Casija s kartom svijeta, a naš je dobavljač prodao ukupno tri nemodificirana. Dobavljač nije mogao nabaviti još tih satova, pa smo morali stopirati prodaju tog modificiranog modela. To je, dakle, loša strana posla jer smo vezani uz brend, na koji ne možemo utjecati", pojašnjava Fabio.

U svijetu se rijetki bave modifikacijom satova, a na prste se jedne ruke mogu nabrojiti oni koji to rade na Fabijevoj i Lovrinoj razini. Smeta li Casiju što mijenjaju originalni dizajn satova? "Ne smeta, ali kada prodajemo naš sat, mora biti naglašeno da je riječ o modifikaciji. Osim toga, naš sat stoji više od njihova, dakle moramo dati do znanja u čemu je dodana vrijednost", ističe Lovro, dodajući kako se dobavljaču satova u Hrvatskoj sviđa ono što rade. "Pisao sam i rad na fakultetu o tome što Fabio i ja radimo, čak su i profesori bili impresionirani", dodaje.

I kako modificiraju Casio sat? "Svaki ekran na svijetu ima polarizirajući filtar bez kojega bi, primjerice, slika na mobitelu bila bijela. Taj polarizirajući filtar sortira svijetlo u nekim kutovima kako bismo vidjeli sliku. Mi skidamo taj filtar i lijepimo novi takav, ali biramo kut pod kojom ćemo ga vratiti. Onda možemo odrediti boju ekrana i neke efekte koji prije nisu bili mogući na tom satu poput presijavanja boja ili printamo neke svoje male dijelove sata poput žaruljica, funkcija inspiriranih filmovima i slično, pa ih uvrstimo u sat", pojašnjava Fabio, a Lovro dodaje kako su neki modeli agresivnije modificirani, a neki diskretnije. To za koliko će vremena modificirati sat ovisi baš o tome koliko posla imaju na njemu. Nekih jeftinijih modela mogu napraviti i do petnaestak u danu, a kompliciranih dva, možda i samo jedan. Do sada su modificirali više od 1700 satova!

Satovi nakon modifikacije ostaju točni. "Trudimo se da ništa ne narušimo, dapače, želimo da modificirani sat bude još bolji", naglašava Lovro. Fabio drži kako je osim trenda povratka satovima (koje su umnogome učinili nepotrebnima računala i pametni telefoni), za njihov posao dobrodošao i trend personalizacije onoga što pojedinci posjeduju. "Bilo bi još bolje da imamo svoj sat, jer nad Casijem nemamo kontrolu, no za to je potrebno puno novca, bila bi to investicija od minimalo 30.000 eura", kaže Fabio. Lovro dodaje kako su zato počeli proizvoditi i zidne satove, pod svojim brendom Wallie. "Na tržištu ima funkcionalnih zidnih satova, no lijepo dizajniranih baš i nema. Mi smo se stoga potrudili da naš zidni sat bude ukras u prostoru, da onaj koji ga posjeduje, uživa u njemu. Ne želimo da vlasnik previše brine o vremenu, da ga protok vremena stresira. Sat ima sekundaricu, ali nema označene brojeve i ne otkucava glasno. To je naš originalni proizvod i sada ga trebamo nametnuti tržištu. Promovirali smo ga nedavno eventom u kušaonici piva Gajba (gdje ih možete pogledati do kraja prosinca, nap. a.), nakon toga ponudili smo ga osječkom uraru Mihaljeviću, koji će ga prodavati u svojoj radnji. Dakako, svi se naši satovi mogu kupiti online", kaže Fabio, a mi dodajemo da ih potražite na sljedećim poveznicama: https://urawatches.com, eonwatches.etsy.com, www.ebay.com/str/eonwarehouse, pin.it/4qJwAflmw i na društvenim mrežama.

Podržati zajednicu

Oko dizajna Wallieja posebno su se potrudili. "Bio je to dug proces. Lovro i ja poprilično smo drukčiji (smijeh). Ja sam analitičan i najradije bih znao bar šest koraka unaprijed, a Lovro je samo sjeo za komp i napravio oblik sata. Ispalo je super, ja to nikada ne bih napravio, oblik koji je osmislio daje pravi karakter satu", otkriva Fabio. Okvire satova printaju na tri 3D printera, unutar sata je termalno prešana koža. "Bilo nam je važno da što više elemenata koji su nam potrebni nabavimo lokalno kako bismo podržali zajednicu na taj način. Nismo htjeli slati u Kinu, iako je to jeftinije, jedini dio koji nije napravljen u Osijeku je satni mehanizam, jer kod nas ne postoji tvrtka koja ih proizvodi", dodaje Lovro.

Obojica naglašavaju kako poštuju međusobne različitosti, no dijele iste moralne vrijednosti, vizije i ono što žele od društva, okoline, prijatelja, pa i svojih proizvoda. Kao prijatelji i poslovni partneri često idu različitim putevima do istog cilja. No do njega stižu u isto vrijeme s istim entuzijazmom.

Dakle, ako ne radite baš u Ministarstvu za istraživanje ruda i gubljenje vremena, onda nema razloga da si ne nabavite jedan od Fabijevih i Lovrinih satova. Vaše će vrijeme, a ono je, podsjećamo, najdragocjenije što imate, dobiti dodatnu dimenziju kada ga budete pratili na jednom od njihovih originalnih satova na svojem zapešću ili zidu. Glasoviti je njemački urar i poduzetnik Walter Lange rekao: "Postoji nešto što treba očekivati ne samo od sata nego i od sebe: da nikada ne stojite u mjestu!" Ovi su marljivi i neustrašivi mladi ljudi svoju pokretačku snagu našli u krhkosti jedne sekunderice. Ne gube vrijeme, radije su ga ukrotili da bi od njega živjeli po svom.