Ivana Maltašić održala predavanje
Predavanje Ivane Maltašić: Izlaskom iz zone komfora mozak dobiva dokaze da se ipak može - preživjeti
U Zagrebu i Rijeci, a sada i prvi put u Osijeku, od 25. do 30. studenoga održava se Festival empatije, koji spaja umjetnost, psihologiju i inkluziju. Tema je ovogodišnjeg festivala neuspjeh, pa se tako kroz izložbe, predavanja, radionice i projekcije filmova govori o neuspjehu iz svih aspekata. U Kulturnom centru Osijek održano je predavanje "Četiri jahača apokalipse: Kako sami sebi postajemo poslovni neprijatelji?" burnout coacha Ivane Maltašić. Riječ je o pogreškama u razmišljanju koje nam često sprečavaju napredovanje u poslu i životu.
- Trčanje za savršenstvom, pretjerano analiziranje, traženje vanjske validacije i strah od pogrešaka stvari su koje nam ne dopuštaju da napredujemo. To su "jahači apokalipse". No sve se zapravo događa u našem mozgu. Mozak je jedna zamršena "kutija" koja nas pokušava sve vrijeme zaštititi od svake opasnosti. Bio je jako dobar u ono vrijeme kad smo živjeli u pećinama. Međutim, danas nam ta njegova funkcija često više šteti nego koristi. To znači da se često bojimo stvari kojih se zapravo ne bismo trebali bojati. Naš mozak jednostavno nema dovoljno dokaza da ćemo "preživjeti" i u onim situacijama koje su izvan naše zone komfora, ali kada pronađemo emocionalne alate i tehnike regulacije koji nam omogućuju da realnije sagledamo stvari, možemo shvatiti da se itekako možemo nositi s više izazova nego što nam se čini - govori Maltašić.
Kako nastaju "jahači apokalipse", vrlo je univerzalno, to su pogreške u razmišljanju koje nosimo kao ljudska vrsta od samih početaka jer riječ je o evoluciji ljudske vrste, ali veliku ulogu igra i odgoj.
- Velik dio toga dolazi iz onoga što smo slušali dok smo bili djeca, osobito su se roditelji čvrsto držali svoje zone komfora i nisu imali avanturističkog duha. Zbog toga u odrasloj dobi često postanemo oprezni, što dovodi do duboke nesigurnosti i sumnje u sebe. I to nas drži na mjestu. Kod mladih je danas najčešći strah od osude, strah da budu viđeni kao nesavršeni. Činjenica je da danas žive u potpuno drukčijem okruženju nego generacije prije dvadeset godina, a i sama ta prisutnost na mrežama prirodno dovodi do nesigurnosti i uspoređivanja s drugima. Problem je i što 90 % društvenih mreža prikazuje našu "najbolju verziju sebe", pa tako uspoređujemo svoje "najgore izdanje" s nečijim "najboljim". Nadam se da će ova generacija shvatiti da doista mogu biti svoji, autentični i da upravo dijeljenjem svojih pogrešaka i izazova mogu najprije pomoći sebi, a zatim i drugima koji se bore s istim problemima - objašnjava Maltašić.
Ipak, internet je mjesto izobilja besplatnih informacija koje se doista mogu iskoristiti na pozitivan način. Najprije je potreban rad na sebi, dodaje.
- Više nego ikad dosad možemo doći do dobrih izvora koji dijele svoje znanje i iskustvo. Terapija također može biti iznimno korisna, a tu je i coaching, koji pomaže da se pomičemo korak po korak prema svojim ciljevima. Bez obzira na metodu, rad "sam sa sobom" je jako važan. Ono što zapravo trebamo shvatiti jest da što više radimo te male korake naprijed i dajemo svom mozgu dokaze da možemo uspjeti u izazovnim situacijama, naš mozak će s vremenom shvatiti da ima dovoljno dokaza za preživljavanje izvan zone komfora. Nakon nekog vremena upravo takav samopouzdani pristup postaje naš zadani način razmišljanja i ponašanja - zaključuje Maltašić.
