Jugoslav Vesić, načelnik općine Erdut, naglašava da je ovo 30. godina od potpisivanja Erdutskog sporazuma, u kojoj traje i njegov peti mandat na čelu općinske uprave. Ističe kako jedini obilježavaju taj važan povijesni datum, jer smatraju da je to najvažniji dan za sve ljude ne samo na ovom području nego i šire, u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Mlade obitelji

- Nakon 30 godina, kad povučemo crtu ispod onog što se i kako napravilo u općini Erdut i dokle smo došli, smatram da smo obavili dobar posao. Prije 30 godina bilo nas je puno više, ali smo imali puno manje, sada nas je puno manje, ali imamo puno više. Da to malo pojasnim, prije 30 godina, s potpisivanjem Erdutskog sporazuma, stao je rat i počeli su se stvarati uvjeti za normalne stvari i razvojne procese. Pametne su glave koje su tada vodile proces mirne reintegracije omogućile da se ljudi spoje, da počnu živjeti jedni s drugima, a ne samo jedni pokraj drugih. Bio je to sveobuhvatan posao za dobrobiti svih. Uz povratak svih ljudi, 1997. godine održani su i prvi lokalni izbori, krenulo se u formiranje vlasti. Evo jedan zanimljiv podatak - 1998. godine općinski je proračun iznosio 600.000 kuna, što je bila mizerija u tom trenutku, s puno infrastrukturnih problema i s puno potreba. Nakon 25 godina došli smo u situaciju da je infrastruktura sređena, završavamo projekte, puno se toga radi i gradi, svake se godine još nešto napravi, dakle, infrastrukturno smo sređeni i uređeni, ali, s druge strane, svjesni smo odlaska mladih ljudi, koji su u jednom trenutku tražili sebe u drugim zemljama nadajući se boljim plaćama i komotnijem životu. Jesu li našli ono čime su težili, o tom - potom. Srećom, vraćaju se! U tom smislu ništa infrastrukturno ne bih posebno izdvajao, jer svi su ti projekti, veći ili manji, pridonijeli kvaliteti života i bili su potrebni. Napravili smo lavovski posao jer smo željeli da ljudi opet žive normalnim životom i ne odlaze - kaže Vesić.

Ističe, ne bi to nazivao suživotom, nego, jednostavno, životom jednih s drugima, kako je bilo prije.

- Ne možemo reći da smo se vratili u razdoblje prije 1991. godine, ali blizu smo. Ljudi su svjesni događaja iz prošlosti, uz pijetet prema žrtvama, to je prvenstveno, ali moramo gledati budućnost, misliti na mlade ljude i ulagati u njihov lijepi život ovdje, a to i radimo. Gledamo da maksimalno pomognemo obiteljima kako bi imale što manje troškova, velika su izdvajanja za velik broj udruga, dajemo i kroz subvencije, koje su sve veće i veće. Fokusirani smo na ljude kroz poticaje, pomoć i projekte, kada treba nešto konkretizirati, doista uvijek gledamo što možemo napraviti i kako pomoći. Stoga nas raduje što se mladi ljudi vraćaju iz inozemstva, jer dom je dom, to im je važno zbog djece, njezina školovanja... Neki ovdje imaju svoju kuću, neki ju ovdje kupe, zato ih je sve manje u prodaji. U posljednjih je nekoliko godina prodano pedesetak objekata, kupuju ih mladi ljudi koji podižu svoju obitelj ovdje. Velik je broj obrta otvoren kroz naš Poduzetnički centar, koji provodi mnoge edukacije i svake godine imamo na desetke odobrenih projekata, odobravaju se ljudima poticaji za početak poslovanja, ili preko Zavoda za zapošljavanje ili u europskim projektima. Poljoprivreda je i dalje primarna, 450 je OPG-ova, puno se mladih aktiviralo u svim oblicima poljoprivredne proizvodnje, čak se i stočarstvo vraća... Sve je to u dobrom zamahu, trajni su nasadi interesantni, dobri su poticaji, ljudi se educiraju i prate trendove. Imamo najave određenih projekata, pa bi nam još nekoliko investitora trebalo ući u gospodarske zone - najavljuje Vesić.

Projekti za boljitak

Posla, ističe načelnik, ima, to je sigurno, radnika nedostaje, to je također sigurno, vide to u tvrtkama i OPG-ovima koji rade na njihovu području.

- Velik je broj obrta, ljudi se bave svim granama poduzetništva. Dobro je što odlično rade i naše komunalno poduzeće Čvorkovac, i PORC, i naša knjižnica, i naš Kulturno-znanstveni centar, i naša Turistička zajednica... Dakle, sve naše institucije i firme kojima smo osnivači dobro rade, zapošljavamo naše ljude. Puno se radi na terenu, surađujemo sa svim institucijama, naravno, prvi su nam i najvažniji veliki EU projekti. S Gradom Osijekom, u sklopu Urbane aglomeracije, imamo tri velika projekta, u iznosu većem od pet milijuna eura. S Fondom za zaštitu okoliša, Ministarstvom regionalnog razvija i svim našim resornim ministarstvima aktivni smo stalno, pišemo i apliciramo doista puno projekata jer smatramo da se samo na takav način može popuniti proračun, koji danas iznosi više od sedam milijuna eura - zaključuje Vesić.