Odjeća, tkanine, sokovi, pivo, bicikli, kade, namještaj, mlijeko, šećer, deterdženti, kruh, kolači, šatori, šećer – sve se to i još mnogo više proizvodilo u gradu s nešto više od 100 tisuća stanovnika, u Osijeku 80-ih godina prošlog stoljeća.

Kade u boji

Bio je to jedan mali svemir koji je mogao funkcionirati sam za sebe, neovisan o ostatku svijeta, jer imao je sve što čovjek može poželjeti. Na prostoru jedne kolumne ne mogu se nabrojiti sve osječke tvornice, stoga ću izdvojiti samo neke od njih i njihove uspjehe.

Primjerice, radna organizacija “Metal”, koja je poslovala u sklopu svima dobro poznatog OLT-a, 1981. izvezla je na strano tržište robe u vrijednosti od 6,8 milijuna dolara. A plan za 1982. bio je izvoz od 9,7 milijuna dolara.

OLT je uz ostalo proizvodio i lijevane kade, i to njih 250 tisuća godišnje, a najtraženije su bile one u boji, posebice dvobojne.

Osječka tvornica keksa i kruha Sloboda godišnje je proizvodila 20.000 tona raznih proizvoda, od kruha do nadaleko poznatih šampita, a najpopularniji su proizvodi bili štapići Bobi i vafli. Izvozila je u SAD, Kanadu, Kuvajt, Maltu i brojne druge zemlje.

Ipak, ono čega ću se najviše sjećati kada je o Slobodi riječ, obične su slane kifle, koje su bile finije od svih ovih brojnih vrsta koje se danas mogu kupiti u pekarnicama. Usto, svi nešto stariji Osječani zasigurno pamte i Slobodinu štrudlu s višnjama, koje se nisu mogli zasititi.

Jedna je od tvornica o kojoj se i dandanas priča tvornica namještaja Mobilia. U 80-ima je imala 44 vlastite prodavaonice u bivšoj Jugoslaviji. Izrađivali su različiti namještaj, a najpopularniji je bio modularni i dječja soba, bez kojih je bilo gotovo nemoguće zamisliti osječki dom.

Uspješna je tih 80-ih bila i Saponia, jedna od rijetkih tvornica koja je opstala sve do danas. Tada je bila najveći proizvođač deterdženata u prahu - godišnje je proizvodila 69 tona.

Imao je Osijek i vlastite igračke, i to zahvaljujući tvornici LIO. Početkom 80-ih zapošljavala je više od 1000 radnika, a uz ostalo se bavila proizvodnjom pamučnih, lanenih i kudjeljnih tkanina za industriju, ugostiteljstvo i kućanstvo, proizvodnjom krzna, opreme za kampiranje i još mnogo čega. Upravo je LIO proizvodio i Zagija – maskotu zagrebačke Univerzijade 1987. Dobio je LIO, 1981. godine, i nagradu za univerzalni pokrivač, koji je imao četiri lica i mogao se koristiti u svim godišnjim dobima.

I dok je LIO imao Zagija, Osječka tvornica šibica proizvodila je šibice s Vučkom, maskotom Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. Inače, osječka je šibicara proizvodila oko 180 tisuća sanduka žigica, od kojih se trećina izvozila, a imala je od 600 do 1000 radnika. Rekordnu je proizvodnju, milijardu kutija žigica, zabilježila 1986. godine.

Kada je o modi riječ, tu je glavna bila IMK Slavonija, koja je proizvodila odjeću, a posao je išao tako dobro da se moralo raditi u tri smjene. Slavonija je na području bivše Jugoslavije imala čak 54 vlastite prodavaonice, a njezina se odjeća prodavala i u robnim kućama.

Bio je Osijek rekorder i u proizvodnji opeke, pa je tako početkom 80-ih osječka Opeka proizvela sto milijuna opeke, a 1881. osječka Šećerana 6600 vagona šećera. Godine 1982. upravo u našem gradu počela je i prva proizvodnja videokaseta u Jugoslaviji.

23.000 radnika u proizvodnji

No to je samo djelić proizvoda koji su nastajali upravo u Osijeku, među kojima moram još spomenuti i grenadinu, sok koji je tadašnja mladež obožavala, bez obzira na to što su joj usta i nekoliko sati nakon što ga je popila bila obojena u crveno.

U stvaranju je svih spomenutih i nespomenutih osječkih proizvoda sudjelovalo više od 23 tisuće Osječana zaposlenih u proizvodnji.

I premda su se često spominjale riječi stabilizacija i racionalizacija, a bilo je i gubitaka, sve su te tvornice uspjele opstati do 90-ih, kada ih je, puno više nego rat, uništila privatizacija.

Tako je danas ostala tek poneka tvornica, zahvaljujući kojima se na policama trgovina još mogu pronaći neki omiljeni proizvodi, među koje se svakako ubrajaju deterdženti, omiljene grickalice, pivo... Ostalo je nestalo zajedno s 80-ima. n