Zbog pretraga koje radite išli ste vaditi krv, a što se s tom krvi potom događa i kako se na njoj vrše ispitivanja ne znate. Znate samo da je na nalazu hrpa nekih brojki čije značenje bez liječničke pomoći ne znate protumačiti. Upravo kako bi građanima dali predodžbu što to točno rade i kako ti brojevi s nalaza nastaju, na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i analitičku toksikologiju KBC-a Osijek u srijedu održan je dan otvorenih vrata. Tako je obilježen Europski dan laboratorijske medicine koji se svakog 5. studenoga provodi u više od 15 zemalja Europe, a cilj je promicanje važnosti te profesije u zdravstvenom sustavu. Organizator događaja je Europska federacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu. Laboratorij je uistinu nešto što svakom pacijentu treba jer svi moraju vaditi krv, a ovaj dan bio je odlična prilika za pokazati tko su ljudi koji stoje iza brojki te kojim se sve uređajima služe.

"Ovo je prekrasan posao. Prvi smo koji vidimo nalaze pacijenta i imamo suradnju sa svim medicinskim djelatnostima. Iako često vidimo loše nalaze i znamo da pacijentima to neće biti lako prihvatiti, često vidimo i one dobre. Posao je dinamičan, zanimljiv i nijedan dan nije isti. To je ono što je najljepše", rekla je Tara Rolić, mag. med. biochem., spec. med. biokemije i lab. medicine, a ujedno i koordinatorica ovog događaja.

Laboratorij 21. stoljeća

Na danu otvorenih vrata posjetilo ih je 170 učenika osnovnih i srednjih škola, a imali su priliku vidjeti što se događa od trenutka kada izvade krv, kako se uopće vadi i odakle se može vaditi, koje su moguće greške u predanalitici i analitici te još mnoštvo toga. Nasmijani i vedri djelatnici laboratorija provodili su učenike kroz sve prostorije i objašnjavali im svaki uređaj i svaki postupak te spremno odgovarali na njihova pitanja. Učenici su vidjeli kako se ispituje koliko u krvi ima eritrocita, leukocita i trombocita, kako izgleda i radi uređaj koji razdvaja leukocite u pet različitih populacija na temelju kojih se dobiva diferencijalna krvna slika te kako izgledaju stanice krvne slike pod mikroskopom. Upoznali su se s centrifugom kroz koju većina epruveta prolazi prije daljnje obrade te zračnom poštom, zanimljivim načinom "dostave" uzoraka na Odjel.

"Iznenadila sam se koliko su ovdje veliki prostori, s velikim strojevima i s puno ljudi, a sve to kako bi se obradio jedan uzorak. Fascinira me kakvi sve strojevi postoje i što obavljaju. Ne mogu ni zamisliti koliko se uzoraka ovdje dnevno obradi. Ovaj posjet potaknuo me na razmišljanje o budućem zanimanju", rekla je Nina Jukić, učenica 1. f razreda Treće gimnazije Osijek.

"Želimo im pokazati što znači laboratorij 21. stoljeća gdje je sve automatizirano i modernizirano. Ipak, nitko nije nepogrešiv, ni osoblje ni uređaji, pa smo uvijek na oprezu i snalazimo se s greškama novog doba. Rad u laboratoriju je veliki timski rad, potrebno je imati dobre odnose i vođu, pa čak i ako dođe do pogreške, brzom reakcijom ona se ispravi", kazala nam je Inja Pavlić, specijalizantica iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Dodala je da djeluju kao spona između liječnika i pacijenta.

Pavlić je istaknula kako ih u bliskoj budućnosti očekuje integracija laboratorija kojom će se smanjiti vrijeme izdavanja nalaza i mogućnost greški. Svi će aparati biti na jednom mjestu, a ne na pet lokacija kao sada (jer Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku ima toliko odjela). Aparati će biti povezani pokretnom trakom, što će smanjiti posao nosača koji dnevno napravi i do 20.000 koraka jer cijeli dan raznosi uzorke po odjelima.

Dnevno prime stotine uzoraka

S Odjela se nadaju da će ovaj posjet potaknuti neke od učenika da izaberu laboratorijsku medicinu kao profesionalnu orijentaciju i pridruži im se u budućnosti. "Posao je stresan i nije za svakoga, ali je isto tako i jako zahvalan i dinamičan. Svi se mi ovdje kao pojedinci osjećamo vrlo korisno za društvo jer svaki dan radimo nešto dobro", istaknula je Pavlić i dodala da se o njihovom radu ne priča mnogo, ali da to samo znači da rade odličan posao i da se nitko ne mora brinuti o kvaliteti njihovih nalaza te se mogu osloniti na njih.

U kliničkom laboratoriju, pojasnila je, rade ljudi s jednim od tri moguća zanimanja. Kad je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, to je zdravstveno-laboratorijski tehničar ili u žargonu laborant. Od visoke stručne spreme, ovdje mogu raditi prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike te magistri medicinske biokemije. Za zadnje spomenuto zanimanje postoji samo jedan studij u Hrvatskoj, na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Upisuje ih se 32 godišnje, a nedostaje ih po cijeloj zemlji. "Zanimanje je prosperitetno i lijepo, nudi puno poslovnih prilika i studenti ne moraju brinuti hoće li se uspjeti zaposliti i dobiti specijalizaciju", kazala je Pavlić.

Laboratorij radi 0-24 sata sve dane u tjednu i uzorci stalno pristižu, ne samo od pacijenata s hitnog prijema, nego i sa svih odjela u bolnici gdje su ležeći pacijenti u kritičnim stanjima primjerice prije ili poslije operacije te zahtijevaju hitan nalaz. Zato je na ovom odjelu stalno živo i nema odmora. "Zakonom smo vezani da nalaz mora biti gotov u roku od sat vremena. Ne mogu točno reći, ali dnevno analiziramo stotine i stotine uzoraka", rekla je Pavlić. Ovdje vrše i toksikološke nalaze, dakle hormone štitnjače, tumorske biljege, toksikološke probire, a takvih dnevno bude oko 200 do 300. Svaki od tih uzoraka ima od pet do 10 zadanih parametara, pa svaki zahtijeva puno posla.

Kako bi olakšali i sebi i drugima, s Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i analitičku toksikologiju savjetuju pacijentima da posjete i istraže katalog laboratorijskih pretraga na web stranici KBC-a Osijek (https://www.kbco.hr/katalog-laboratorijskih-pretraga/). Sadrži oko 400 vrsta testova, a pacijenti tako mogu razbistriti sve svoje nedoumice vezane uz pripremu prije davanja uzorka, samo davanje, njegovu dostavu, boju te kontakt broj laboratorija.