Istraživanja grobišta u Svačićevoj ulici u Osijeku: Ministarstvo branitelja provodi georadarske pretrage
Spominje se kako su partizani pobili 600 zarobljenika, a za 250 žrtava se iz sudskih spisa znaju i imena
Nakon što je poznati osječki pravaš i predsjednik Udruge dr. Ante Starčević Drago Marković na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza ove godine, u Ulici Petra Svačića u Osijeku postavio ploču s natpisom "Trg žrtava komunističkog režima", aludirajući kako se na tom mjestu nalazi jedna od tri masovne grobnice partizanskih zločina u Osijeku, krenuli smo u potragu za odgovorm na pitanje koliko su te pretpostavke doista autentične.
Naime, odlukom Sabora od 2020. godine u Hrvatskoj se, kao i u mnogim državama Europske unije, tog datuma obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Marković je tada ustvrdio da se, prema izjavama svjedoka, na toj lokaciji nalaze tri sekundarne grobnice u koje su komunističke vlasti zatrpale 600 tijela, posule ih vapnom i poslije prostor asfaltirale.
O postojanju tog grobišta sa žrtvama partizanskog režima za života je govorio i poznati hrvatski guslar i pučki pjesnik te bivši vojni ordinarij, Osječanin Mile Krajina, navodeći da se 1946. s 23 godine doselio u Osijek, gdje se i zaposlio, u Saponiji. "Ovuda sam prolazio na posao i gledao tri masovne grobnice - svaka deset metara duljine, dva metra širine i dva visine. U te grobnice su svake noći dovozili mrtve, posipali ih krečom i nastavili sljedeći dan dok nisu napunili rake, a onda su to zatrpali. Poslije su napravili zgrade i isto zatrpali sve to. Te masovne grobnice, kojih se ja dobro sjećam, tu su ispod parkinga. O tome svi šute i ništa ne govore", znao je za života reći Krajina, tvrdeći da se to treba istražiti, a povijest pisati onakvom kakva jest, bez obzira na to koliko je bila kome gorka.
Istražuje zločine
Krajina je pričao i o postojanju masovne grobnice u jamama na Zelenom polju, gdje je bilo sajmište. "Te jame su nastale eksplozijom zrakoplovnih bombi i ostale tamo od rata. U njima su zatrpani, a bio je i logor tamo. Kada su ih u logoru ubijali, tamo su jedan dio zatrpali, a drugi dio svezali žicom i odvezli ih do Crnog Potoka, iza cementare kod Našica, te ih tamo krvoločno potukli kraj potoka. Čak ih nisu zatrpavali, iživljavali su se, tukli ih i bacali u potok", govorio je. Iako je žarko želio da se otkrije istina o tome, Krajina, nažalost, to nije doživio, preminuo je 2014. godine.
No njegove je tvrdnje za Glas Slavonije potvrdio i umirovljeni branitelj iz Antunovca Marko Krznarić, koji se istragama partizanskih zločina bavi već više od dva desetljeća. "Krenuo sam sasvim slučajno, kada sam 2002. na internetu naišao na fotografiju snimljenu na Bleiburgu na kojoj sam prepoznao djeda i strica, nestale upravo na Bleiburgu. Počeo sam istraživati, širio tu istragu i na kraju došao do spoznaje da bi djed i stric mogli biti na grobištu Crni Potok u Našicama", kaže Krznarić, dodajući da ga je to zainteresiralo jer je istražujući tragediju svoga djeda i strica naišao i na druge spoznaje o ratnim i poratnim zločinima.
Ono što je široj javnosti bilo poznato iz razdoblja Drugog svjetskog rata na ovim prostorima jest da su ustaše u vrijeme njemačke okupacije u Osijeku, između 1941. i 1944. godine, na smrt osudili 33 komunista i strijeljali ih kod Gradskog vrta, gdje je u to vrijeme bila građanska streljana. Žrtve su bile pokopane kod građanske streljane i kod vojničke streljane u Donjem gradu, a među ubijenim komunistima bile su i osobe po kojima su u vrijeme bivše države imena nosile ulice, škole, trgovi. Njihova su tijela bila pokopana u blizini mjesta gdje su ubijene, a 1. studenog 1945. posmrtni ostatci iz tih grobišta zajedno s ubijenima od Dalja do Donjeg Miholjca preseljeni su u Park kulture, gdje je na kraju pokopano ukupno 69 osoba.
No, prema Krznarićevim riječima, manje je poznato da su partizani krajem 1945. i godinu poslije na istom mjestu, kod građanske streljane, nakon suđenja pobili 250 Njemaca, Hrvata, ustaša, domobrana i simpatizera. "Neki podatci govore i o dvostruko većem broju ubijenih ratnih zarobljenika, koji su pokapani u grobišta pokraj Gradskog vrta. U veljači 1946. njemački su zarobljenici morali iskapati tijela ubijenih i prevezli su ih na područje današnje Svačićeve ulice", objašnjava Krznarić, dodajući kako su tijela smještena u tri reda duljine 20-ak metara, slagana jedno na drugo te potom prekrivena vapnom. Ističe da je riječ o mjestu o kojemu je svjedočio i pokojni guslar Krajina, a o čemu je izvijestio Ministarstvo branitelja, te zatražio da se ono istraži.
Uvučene zgrade
- Ondašnje gradske vlasti su 1957. na tom mjestu počele graditi stambene zgrade, a mislim da su baš zbog postojanja grobnice na tom dijelu one uvučene, a preko same grobnice danas je veliko parkiralište. Zato sam zatražio od Ministarstva branitelja da napravi izvide, što su 2019. godine i učinili georadarskim snimanjem - tvrdi Krznarić, napominjući, međutim, da još nije uspio dobiti rezultate tih istraživanja. Iz Ministarstva su mu, kaže, rekli da s Gradom i Županijom pokuša dogovoriti dozvole za radove na tom parkiralištu, nakon čega bi se krenulo u sveobuhvatno istraživanje.
- Sa Županijom sam razgovarao, planiram i s Gradom, da bi na najsumnjivijim mjestima ugradili od četiri do šest sondi kako bi mogli započeti istraživanja. Razgovarao sam i s Ivanom Penavom, koji je na čelu Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, o ovom grobištu, ali i o drugim mjestima za koja postoje sumnje da bi mogla biti grobišta - napominje Krznarić. Naime, i prema njegovim saznanjima, kod vojne su streljane na Zelenom polju neistražena grobišta, gdje su ubijani i pokapani njemački zarobljenici. Zatim je tu i poznati logor Tenjska Mitnica, gdje su do 1942. bili zarobljeni Židovi koji su potom preseljeni u Auschwitz, a logor su 1945. preuzeli partizani i u njega smještali sve njima sumnjive i nepodobne civile. Govori i o farmi Orlovnjak, gdje je, kaže, 1945. godine bio logor s 1200 zarobljenika, a sumnja se da je tamo ubijen velik broj osoba te pokopan na rubu kanala.
- Moj je cilj da se posmrtni ostatci iz grobišta u Svačićevoj ulici izvade i pokopaju na groblju, kao i da se napravi popis svih ubijenih kako bi njihove obitelji znale gdje im mogu odati počast. Također bih volio da se riješi i slučaj Spomen kosturnice u Parku kulture, gdje su pokopane partizanske žrtve. Moja želja je da sve žrtve totalitarnih režima nađu svoje dostojanstveno mjesto počivališta i svoj mir, gdje će ih moći obići njihove obitelji - zaključio je Krznarić.
Iz Ministarstva branitelja su nam potvrdili da su 2019. godine proveli georadarsko snimanje parkirališta u Svačićevoj ulici u Osijeku na kbr. 3. "Riječ je o jednoj od faza ispitivanja lokacije, pri čemu se koristilo metodom geofizičke pretrage, koja s pomoću radarskih valova pregledava podzemlje radi utvrđivanja možebitnih anomalija koje mogu upućivati na postojanje ukopa ili drugih struktura. Georadarsko snimanje provedeno je u svrhu inicijalnog ispitivanja lokacije, jer se radi o zahtjevnom prostoru, na kojem se nalaze instalacije i prometna površina. Zbog navedenih infrastrukturnih ograničenja lokacije primjenom ove metode izdvojeno je nekoliko područja od interesa, radi preciznijeg usmjeravanja daljnjih istraživanja", kažu iz Ministarstva. Navode kako će planirati i daljnje aktivnosti na toj lokaciji "kada se steknu potrebni uvjeti, u skladu s vrijedećim zakonskim propisima te odgovarajućim stručnim pripremama i koordinacijom s nadležnim tijelima".
Naglasili su i kako, uz aktivnosti koje poduzimaju radi otkrivanja grobnica žrtava iz Drugog svjetskoga rata i poslijeratnoga razdoblja, svakodnevno rade i na nalaženju prikrivenih grobnica s posmrtnim ostatcima žrtava iz Domovinskoga rata. "Upravo zbog specifičnosti i složenosti obaju procesa sve aktivnosti se pažljivo i svrhovito planiraju, a traganje za osobama nestalim u Domovinskom ratu i dalje je prioritet u radu Ministarstva hrvatskih branitelja", poručuju.
