"Sadašnjost i budućnost kibernetičke sigurnosti", tema je trodnevne Međunarodne konferencije o kibernetičkoj sigurnosti – CSC 25. koju u Osijeku deveti puta po redu organizira Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost (HIKS) i na kojoj se okupilo preko 400 sudionika.

Ovogodišnja CSC 25 obuhvaća brojna predavanja, panel rasprave i interaktivne radionice o najnovijim trendovima i prijetnjama u kibernetičkoj sigurnosti te izlaganja o inovativnim tehnologijama i rješenjima za borbu protiv kibernetičkih prijetnji. Konferencija također pruža prilike za umrežavanje, a u izložbenom prostoru sudionici imaju se prilike upoznati s najnovijim proizvodima i uslugama na tržištu kibernetičke sigurnosti. Sudionici imaju uvid u aktualne izazove i buduće smjerove razvoja kibernetičke sigurnosti, s naglaskom na ključne trendove, zakonodavne promjene i tehničke inovacije koje oblikuju sigurnosni ekosustav. Stručnjaci iz industrije, akademske zajednice i javnog sektora dijele svoja znanja o najboljim praksama, strategijama zaštite i budućim prijetnjama u digitalnom okruženju.

Ključne teme konferencije su mrežna sigurnost, industrijska sigurnost, kibernetički kriminal i pravni aspekti kibernetičke sigurnosti dok je poseban naglasak stavljen na edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti u obrazovnim institucijama, s ciljem zaštite mladih kao najranjivije društvene skupine. Ovaj segment prvenstveno je namijenjen nastavnom osoblju, djelatnicima socijalnih službi i pravosuđa.

Predsjednik HIKS-a Drago Žagar ocijenio je da broj kibernetičkih napada raste iz dana u dan i u svakom se trenutku događaju novi kibernetički napadi.

- Dobro je da je Europska unija prepoznala potrebu za boljim reguliranjem tog područja i Hrvatska je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela to Europsko zakonodavstvo pod Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i Uredbi o kibernetičkoj sigurnosti što nam daje temelj da i naše tvrtke i obrazovne institucije se mogu u nekakvom okviru pripremiti sa sve ono što nam je potrebno kako bismo se bolje sačuvali od potencijalnih sigurnosti i kibernetičkih ugroženja, kazao je Žagar dodajući da vrlo često za određenje napade i niti ne čujemo i oni prođu možda iz tog radara, no da je značajan broj onih napada koji se prijavljuju i mogu napraviti značajnu štetu.

Žagar je također istaknuo da se pokazalo kako su kao organizatori ove konferencije već u začecima razvoja kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i na međunarodnom planu dobro prepoznali trendove koji su danas posebno izraženi i ova deveta konferencija praktično pokazuje značaj kibernetičke sigurnosti.

- Želimo vidjeti što je trenutno aktualno i što nas čeka u budućnosti. kako prepoznati nekakve trendove, kako se boriti, kako primijeniti nove alate koji su istovremeno na raspolaganju onoj drugoj strani koja nam želi nauditi i vidjeti kako se na najbolji način zaštiti te na koji način sve skupa pokriti određenom zakonskom regulativom.

Ravnatelj Carneta Hrvoje Puljiz pojasnio je kako kibernetički napad kad se dogodi prelazi u sferu potencijalno kaznog dijela kojeg onda preuzima policija.

- S druge strane, surađujemo i sa sigurnosnoobavještajnim sustavom iz razloga što imamo state sponsor attack, tako da to prelazi u jednu kasniju fazu trijaža i analiza. a na nama je da pomognemo oko plana oporavka "incident handlinga" kako bi taj subjekt koji je bio predmet napada unaprijedio i poboljšao svoju razinu kibernetičke sigurnosti, tvrdi Puljiz.

Također je naglasio kako napadi u principu traže one najslabije točke u sustavu jer imamo rapidan razvoj tehnologije tako se otvaraju i potencijalni prostori preko kojih dolazi do proboja u sustavu.

- Zanimljiv je jedan podatak. baš je bio na BBC-u, da su se značajno povećali napadi na obrazovni sektor. U prethodnom razdoblju smo imali napade na znanstveni sektor, zatim na obrazovni sektor jer su u principu tamo dosta osjetljivi podaci i potencijalni napadači smatraju da na taj način imaju onaj "leverage" da bi došli do svog stvarnog cilja a veliki dio tih ciljeva je u principu financijska korist, ističe Puljiz.

Prema njegovim riječima "nova regulativa koja je stupila na snagu u smislu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i nova koja dolazi nam daje okvir i u jednom dijelu nas i prisiljava da se osvijestimo i što hrabrije krenemo u povećanje investicija u tim segmentima. a naravno, ono što vrijedi za cijelu Europu to je nedostatak kadra".

- I tu je upravo ova poveznica kod Nacionalnog koordinacijskog središta, povezivanje akademijskog sektora, povezivanje "recizion-makera" kako bi mogli u budućnosti osigurati takav dovoljan kadar kojeg će trebati sve više i više, poručio je Puljiz.

Tomislav Ramljak voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek smatra da se, kada su u pitanju djeca i nasilje, danas nažalost izbrisala granica između stvarnog i virtualnog nasilja.

- Trebamo više ulagati u društvenu odgovornost prema djeci, i kako bi rekao, kreirati kvalitetni sadržaj ali i kreirati sigurniji i bolji internet. Statistike pokazuju da je porast kaznenih dijela iskorištavanja djece za pornografiju u zadnjih 6 godina skočio za 283 posto. Prošle godine je bilo 420 kaznenih dijela iskorištavanja djece za pornografiju, i mislim da je to sasvim dovoljan alarm da se trebamo, ja bi rekao, više usmjeriti na to da kreiramo digitalno okruženje koje će biti puno sigurnije i odgovornije za naše najmlađe korisnike. Mi odrasti, smo kreirali tu digitalnu džunglu, pustili smo djecu unutra, i mislim da bi bilo u redu da se posvetimo više kako bi ih zaštitili, upozorio je Ramljak dodajući kako već sa 9 godina otvaraju društvene mreže, imaju nekoliko profila.

Zaključio je da su prosjek boravka djece na internetu tri do četiri sata upravo ta neka rizična ponašanja samo pokazatelji koliko se trebamo više pozabaviti sa time što nam i koliko djeca konzumiraju kada je o pitanju tehnologija.

Da se Grad Osijek nije susreo s kibernetičkom vrstom napada, rekao je zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin napominjući da rade na primjeni najviših standarda kibernetičke sigurnosti u informatičkom sustavu Grada Osijeka.

- Institucija, tvrtka, odnosno bilo koja organizacija uvijek je izloženija i ranjivija na kibernetičke napade, što je više digitalizirana. Dakle, mi ćemo uskoro postati značajno više digitalizirani predstavljanjem nove aplikacije koja će raditi na iOS i na Android platformi. No u cijelom tom projektu vodili smo sve najvišim standardima kibernetičke sigurnosti kako bismo zaštitili sve ono što Grad radi, sve naše podatke, sve naše korisnike, naglasio je Vulin.

Smatra da je kibernetička sigurnost postala važna na globalnoj razini zbog velikog utjecaja i kod vođenja ratova.

- Kibernetičko ratovanje, zapravo taj jedan specijalni oblik rata, ima sve više utjecaja a što je najgore i najžalosnije zapravo ima velike i dalekosežne posljedice na svakodnevni život građana, na sigurnost građana, onu fizičku sigurnost a ne virtualnu na internetu. Ta kibernetička ugroza se preslikava i u fizički svijet. stvarni svijet, što je zapravo opasno. i zašto kibernetička sigurnost treba biti u svim sustavima na jednoj vrlo visokoj razini, poručuje Vulin.

Zamjenik osječko-baranjske županice Josip Miletić važnim je istaknuo kako je na svakome od nas briga da vodimo računa prije svega o svojim osobnim podacima s obzirom da je kibernetička opasnost uvijek prisutna.

- Mogući potencijalni napadi nikad se ne mogu unaprijed sto posto prevenirati, upozorio je Miletić uvjeren da će upravo ova konferencija iznjedriti dosta novih znanja koja će moći prevenirati stvari.