Znanstvenici upozoravaju iz Osijeka: Kukci nestaju zabrinjavajućom brzinom
Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku domaćin je 6. međunarodnog Simpozija Hrvatskog entomološkog društva koji je u četvrtak započeo s radom na temu "Kamo su nestali kukci?" i bavi se problemom smanjenja brojnosti i raznolikosti kukaca te njihovim značajem za ekosustave..
Simpozij je okupio domaće i strane znanstvenike, stručnjake i entuzijaste iz područja entomologije te srodnih prirodoslovnih i biotehničkih znanosti. Tijekom dvodnevnog programa predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja iz područja ekologije, sustavne entomologije, zaštite bilja, očuvanja bioraznolikosti, kao i primjene entomoloških znanja u poljoprivredi, šumarstvu i javnom zdravstvu. Autori su svoja istraživanja predstavili kroz plenarna i pozvana predavanja te usmene i posterske sekcije. Cilj simpozija je potaknuti suradnju među znanstvenicima, razmjenu znanja i iskustava te promicati važnost entomologije u suvremenom društvu, osobito u kontekstu klimatskih promjena i održivog upravljanja prirodnim resursima.
Istaknuto je da brojni i nevjerojatno raznoliki vrstama, s oko milijun opisanih vrsta, kukci čine polovicu opisanih vrsta na Zemlji te naseljavaju gotovo sva kopnena i vodena staništa. Međutim, u posljednjim desetljećima, njihova se brojnost diljem svijeta smanjuje zabrinjavajućom brzinom, što predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti i funkcioniranju ekosustava. Ovakvo smanjenje brojnosti kukaca ima dalekosežne posljedice ne samo za prirodu, nego i za ljudsko društvo.
Kao najvažniji uzroci ovog trenda su fragmentacija i gubitak staništa, intenzifikacija poljoprivrede, klimatske promjene, urbanizacija i onečišćenje, posebice pesticidima, farmaceutskim proizvodima, mikroplastikom, teškim metalima, ….
Prema posljednjim procjenama smatra se da se brojnost kopnenih kukaca smanjuje za 1 do 2 posto godišnje, bez da znamo prave posljedice smanjenja na ekosustave. Antropocen stoga zasigurno obilježava "tiho izumiranje" kukaca, a kriza bioraznolikosti je ponajprije kriza bioraznolikosti kukaca.
Stručnjaci tvrde da želi li se izbjeći pitanje "Kamo su nestali kukci?" nužno je hitno provesti integrirane, znanstveno utemeljene mjere očuvanja zaštite i obnove staništa, unaprjeđenje upravljanja štetnim tvarima i prilagodbama na klimatske promjene.
Goran Vignjević, predsjednik Hrvatskog entomološkog društva (HED), koje je i organizator simpozija kazao je kako se u dva dana bave temama od biološke raznolikosti, od praćenja zaštićenih vrsta pa do kontrole štetnika u poljoprivredi i šumarstvu tako da se dohvati cijelo područje entomologije te pokuša dati neke odgovore kako se bolje nositi s kukcima.
- Nestanak kukaca nije nešto novo, već barem 20-tak godina se primjećuje da njihov broj opada. Tu dijelom utjecaj imaju klimatske promjene, međutim daleko veći utjecaj je čovjeka koji korištenjem pesticida, krčenjem staništa i uvođenjem monokultura zapravo kukcima onemogućava njihovo održavanje populacije. Ovaj broj u opadanju je konstantan i ono što mi želimo je apelirati da ipak moramo paziti na kukce jer oni su nam iznimno bitni u ravnoteži. Prvenstveno su nam bitni kao raspršivači za proizvodnju hrane, biljke teško da bi funkcionirale bez kukaca koji oprašuju. Isto tako imate kukaca koji djeluju kao razlagači svakakvih tvari, proizvodnje hranjivih tvari za biljke, kukci koji su bitni u hranidbenim mrežama jer hrane druge životinje svojim prisustvom. Mnogo je uloga jer govorimo o najbrojnijoj skupini na planeti i oni su posvuda prisutni, objašnjava Vignjević dodajući da postoji i ona manje popularna strana kukaca, a to je prijenos bolesti.
- Nastojimo osvijestiti ljude da je bitna prevencija djelovanja u javno zdravstvenom smislu, ali onda pokušavamo naći neke znanstveno utemeljene činjenice koje će pomoći kontroli tih kukaca kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti, zaključio je Vignjević.
Član Upravnog odbora HED-a, redoviti profesor, Odjela za biologiju, osječkog Sveučilišta i jedan od organizatora simpozija Enrih Merdić predstavio je projekt kojim se njegov laboratorij bavi već niz, a to je istraživanje komaraca. Ove su godine za prezentaciju na ovom skupu odabrali temu "Izlij vodu da nas ne bodu".
- To je jedan projekt koji provodimo u osnovnim školama, educirao nastavnike kako bi educirali učenike da u svojim dvorištima mogu uhvatiti, evidentirati jaja tigrastih komaraca. Ako izliju vodu tamo gdje se komarci legu, smanjit će se broj tigrastih komaraca. To je osnovni smisao tog projekta. Provodimo ga već pet godina i u njemu je do sada sudjelovalo više od 3.500 učenika iz 70-tak škola, prije svega iz kontinentalne Hrvatske, rekao je Merdić ocijenivši da se radi o jednom globalnom fenomenu koji se javlja zapravo u cijelom svijetu.
Također ističe da su razlog smanjenja bioraznolikosti generalne klimatske promjene koje se sada događaju.
- Povećanje temperature, globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka..., sve to uzrokuje promjene u cijelom našem sustavu koji ne odgovaraju određenom broju vrsta i tako zbog toga se veliki broj vrsta u cijelom svijetu smanjuje. Tijekom evolucije zemlje, mi smo u nekoliko navrata imali mega ekstinkcijska razdoblja. Razdoblja kada je izumirao velik broj vrsta. Bilo je do sada pet takvih razdoblja, a mi se nalazimo u šestom. Zašto je to tako? Sigurno je velika uloga čovjeka koji svojim djelovanjem utječe na cijelu klimu, mijenja je i pojedine vrste nestaju. S druge strane, i moj predmet istraživanja je invazivni komarac, tigrasti komarac, isto tako invazivne vrste zauzimaju prazan prostor koji se ukazuje i oni se pojavljuju u strašno velikom broju. Komarci imaju svoju ulogu u ekosustavu, kao ličinački stadij oni su hrana mnogim drugim životinjama, drugim kukcima, ribama, ali kad izlete onda zapravo više nisu nikome hrana, no održavaju ravnotežu tako što šire patogene i velike bolesti kod drugih životinja i smanjuju natalitet, zaključio je Merdić.
Ovogodišnji simpozij nosi posebno značenje jer se obilježava 115 godina organiziranog entomološkog rada u Hrvatskoj, 50 godina djelovanja Hrvatskog entomološkog društva i 30 godina izlaženja časopisa Entomologia Croatica.