Ljudi danas žive dulje nego ikad. No starost više nije samo broj godina – ona je i stav, energija i način života. Jednom su prilikom Rolling Stones s pozornice poručili: "Nitko ovdje nije star", izazvavši ovacije i pokazavši što dugovječnost znači u praksi – aktivni više od šest desetljeća, vitalniji od mlađih kolega.

Ekonomsko i društveno pitanje

Iza te slike stoji ozbiljna realnost. Prosječan je životni vijek u dva stoljeća porastao s manje od 30 na gotovo 73 godine. Nekad trećina djece nije doživjela peti rođendan, a danas većina ljudi ima šansu doživjeti starost. Napredak medicine, javnog zdravstva i tehnologije smanjio je rane smrti i produžio život. No pad nataliteta i dulji život stvorili su društva u kojima stariji čine sve veći udio. Japan, Italija, Njemačka i Hrvatska među najstarijim su nacijama. Ključno je pitanje: Kako starenje uskladiti s održivošću društva i gospodarstva?

Odgovore na to i mnoga druga pitanja o toj temi ponudili su Osječani, prof. dr. sc. Ivana Barković Bojanić i prof. dr. sc. Aleksandar Erceg s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, urednici niza knjiga o starenju iz perspektive ekonomije i drugih disciplina. Njihova najnovija knjiga, naslovljena Silver Economy (u suautorstvu s prof. dr. dc. Jovankom Damoskom Sekuloskom, Republika Sjeverna Makedonija), ističe starenje kao pokretač inovacija, novih tržišta i društvenih rješenja. Ta rješenja uključuju nove modele zdravstvene i socijalne skrbi, prilagodbu mirovina i razvoj srebrne ekonomije.

Uz navedeni sveučilišni udžbenik, drugi je povod Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada, podsjetnik da društva prolaze kroz neviđene demografske promjene. Broj starijih stalno raste, a prvi put u povijesti istodobno živi šest generacija – od Tihe generacije (1928. - 1945.) do generacije Alfa (od 2010.). Prema procjenama UN-a do 2050. svaka će peta osoba u svijetu biti starija od 60 godina, a do 2080. broj će starijih od 65 godina premašiti broj djece mlađe od 18 godina. Još brže raste populacija starija od 80 godina – do sredine će 2030-ih dosegnuti 265 milijuna, otkriva nam prof. Barković Bojanić.

Prof. dr. sc. Ivana Barković i prof. dr. sc. Aleksandar Erceg.
 

GOJKO MITIĆ

Starenje u Europi nezaustavljivo je, a Hrvatska je među najstarijim nacijama: više od 22 % stanovništva starije je od 65 godina, upozoravaju profesori s EFOS-a. Starenje je tako i ekonomsko i društveno pitanje jer utječe na gospodarstvo, mirovine, zdravstvo i socijalne politike. No, sve se češće promatra i kao potencijal. U konačnici, stvaranje društva koje je prijateljski orijentirano prema starijima ključ je održivosti i otpornosti zajednice, podsjećaju ovi stručnjaci.

Kako sve te brojke mijenjaju demografsku strukturu i što to znači za društvo i ekonomiju? "Globalno, fertilitet je pao sa 4,5 djece po ženi 1970-ih na 2,3 u 2021., a očekivani životni vijek porastao je na 71 godinu. U EU-u medijalna dob stalno raste, udio će se osoba starijih od 80 godina do 2100. gotovo utrostručiti, a ukupna populacija postupno će padati. Pozitivni učinci starenja uključuju znanje i iskustvo starijih te razvoj novih usluga, dok negativni znače veći pritisak na mirovine, smanjenje radne snage i rast troškova skrbi", odgovara prof. Erceg.

Zdraviji, aktivniji, imućniji

Ipak, starost itekako može postati prilika za gospodarstvo i društvo, odlučna je prof. Barković Bojanić. "Srebrna ekonomija obuhvaća proizvode, usluge i poslovne prilike za starije od 50 godina. Oni su danas zdraviji, aktivniji i financijski snažniji, a njihova potrošnja čini oko 34 % globalnog BDP-a; do 2050. očekuje se rast na gotovo 40 %. Ključni su sektori zdravstvo, prehrana, turizam, stanovanje, transport i digitalna rješenja. Raste i srebrno poduzetništvo, jer mnogi stariji pokreću vlastite poslove, unoseći iskustvo i kreativnost", ističe prof. Barković Bojanić.

GRAD OSIJEK

Uz medicinu, društvene i humanističke znanosti imaju važnu ulogu u razumijevanju starenja i nude ključne uvide: ekonomisti proučavaju srebrnu ekonomiju, pravnici ljudska prava starijih, a sociolozi i politolozi društvene posljedice starenja. Interdisciplinarni pristup omogućuje cjelovita rješenja – od pametnih kuća do digitalne pismenosti i uključivanja starijih u korištenje novih tehnologija.

Sveučilišni udžbenik Silver Economy pridonosi raspravi o starenju jer se bavi demografskim promjenama, međugeneracijskim odnosima i učincima starenja na gospodarstvo i društvo. "Naša knjiga nudi teorijske i praktične uvide, primjere i pitanja za raspravu, a namijenjena je studentima, istraživačima i donositeljima odluka. Poruka je jasna: starenje nije samo izazov nego i prilika za gospodarski i društveni razvoj", zaključuju Ivana Barković Bojanić i Alaksandar Erceg.