Kardiovaskularne bolesti svjetski su ubojica broj jedan u svijetu, pa tako i Hrvatskoj. Od njih umre više ljudi nego od svih oblika raka. Po podacima HZJZ-a, odnijele su 19.937 života u našoj zemlji u 2023. godini, što je 38,8 posto ukupno umrlih. Svaka peta prerana smrt uzrokovana je kardiovaskularnom bolesti.

Kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, svake godine odnesu više od 20,5 milijuna života u svijetu. Kako bi se podigla svijest o važnosti zdravlja srca i krvnih žila, svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca. Jer, bolest se u velikom broju slučajeva može spriječiti. Redovna fizička aktivnost, zdrava prehrana, prestanak pušenja, kontrola stresa i redovni preventivni pregledi ključni su za očuvanje zdravlja srca.

Ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti zauzimaju, po statistici HZJZ-a, udio od 20 posto u ukupnom mortalitetu.

- Koronarna ili ishemijska bolest srca nastaje uslijed aterosklerotskog suženja ili potpunog začepljenja koronarnih arterija, koje opskrbljuju srčani mišić krvlju bogatom kisikom. Kada dotok kisika postane nedovoljan, dolazi do oštećenja srčanog tkiva, što može rezultirati anginom pectoris (bol u prsima) ili infarktom miokarda (srčani udar). Najčešća je to bolest srca i vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, ali i sve učestaliji problem u zemljama u razvoju. Rizični faktori uključuju pušenje, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest, pretilost, fizičku neaktivnost i kronični stres – pojašnjava izv.prof.dr.sc. Aleksandar Kibel, voditelj interne medicine i kardiologije u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora u Čepinu.

Hipertenzija je bolest povišenog krvnog tlaka. Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja, već na osnovu ponovljenih vrijednosti iznad 140/90 mmHg. Podmukla je to bolest koja se godinama može “provlačiti ispod radara” jer ne pokazuje nikakve simptome. Visoki tlak se često otkrije tek kada je već došlo do ozbiljnih oštećenja – na srcu, mozgu, bubrezima ili očima.

- Hipertenzija izaziva stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo, kao i oštećenje krvnih žila zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Važno je, stoga, redovito kontrolirati krvni tlak te redovito i disciplinirano uzimati propisanu terapiju. Održavanje normalnog krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi čuva naše srce i krvne žile, a redovite kontrole i pravovremeno liječenje sprječavaju komplikacije – ističe profesor Kibel.

Održavanje zdrave tjelesne težine, nadalje, izuzetno je važno za naše zdravlje. Gubitak i samo 5 do 10 posto viška kilograma značajno smanjuje rizik od bolesti srca. Kod pretilih osoba češće dolazi do hipertrofije (zadebljanja) srčanog mišića, što s vremenom može dovesti do srčanog zatajenja. Isto tako, masnoće se talože na stijenkama krvnih žila, što dovodi do ateroskleroze i povećava rizik od infarkta miokarda…

Unatoč tome, alarmantni su podaci da je 65 posto Hrvata prekomjerne tjelesne težine, čime Hrvatska, uz Maltu, zauzima prvo mjesto u Europi.

- Debljina nije samo estetski problem. Ona ima ozbiljne i izravne posljedice na rad srca i krvožilni sustav, od povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze do srčanog i moždanog udara – upozorava kardiolog Kibel, u čijem je fokusu medicinskog rada u IMC Priora i liječenje pretilosti.

Kardiolozi sve češće naglašavaju važnost prevencije i ranog liječenja debljine, ne samo promjenom životnih navika, nego i uz pomoć novih, učinkovitih i sigurnih lijekova, koji danas zauzimaju mjesto i u međunarodnim kardiološkim smjernicama.

– Na liječenje debljine fokusirao sam se prvenstveno zato što mi je kao kardiologu zanimljivo što značajnom redukcijom tjelesne mase možemo jako puno doprinijeti smanjenju nepoželjnih kardiovaskularnih ishoda – dodaje on.

Nije lako riješiti se loših životnih navika, no važno je imati na umu kako pušenje udvostručuje rizik od srčanog udara. Isto tako, kronični stres i loš san povećavaju rizik od hipertenzije i aritmija. Tehnike opuštanja, boravak u prirodi i kvalitetno vrijeme s bližnjima pomažu našem srcu da ostane snažno i zdravo.

Na zdravlje srca ne utječe samo genetika, već u velikoj mjeri ovisi o svakodnevnim životnim navikama. Što jedemo, koliko se krećemo, spavamo i kako se nosimo sa stresom – pitanja su čiji odgovori imaju izravan utjecaj na rad našeg srca i krvnih žila.