Zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu, Gordan Bosanac pozvao je u subotu građane Osijeka da Odboru za pritužbe Europskog parlamenta upute pritužbu kojom bi zatražili djelomičnu izmjenu projekta "Uređenja obaloutvrde na desnoj obali rijeke Drave od rkm 22+300 do rkm 23+300 i nasipa Višnjevac Osijek, Osječko-baranjska županija" sa ciljem sprječavanja betonizacije obaloutvrde.

Na konferenciji za novinare Bosanac je ocijenio kako je jedan od glavnih zakona važnih za ovaj projekt, Uredba o obnovi prirode, donesena zato što je EU shvatila da na teritoriju Europe gubimo bioraznolikost, da način na koji upravljamo zaštićenim područjima nije dobar i da će se klimatske adaptacije morati raditi na bolji način.

- Zanimljivo je pitanje na koji je način ovako zamišljen projekt u skladu s tom Uredbom, kazao je Bosanac te je najavio upit Europskoj komisiji, a građane Osijeka pozvao da Odboru za pritužbe EP-a upute pritužbu.

Tvrdi da kada se jednom pošalje upit s upozorenjem da se neko europsko pravo krši bilo gdje na lokalnoj razini, kao što je slučaj u Osijeku, pokreće se postupak, odnosno EK će morati dati odgovor krši li se ili ne europsko pravo.

- Kada je riječ o ovom projektu shvatio sam da se vodi velika polemika oko toga je li trebalo raditi Studiju utjecaj na okoliš, imajući u vidu da se radi o Natura 2000. području zbog čega oni koji planiraju projekte moraju biti ekstra dodatno oprezni kada to rade, istaknuo je Bosanac navodeći kako je takvih primjera bilo u Španjolskoj, Portugalu i drugim zemljama.

Također je naglasio kako zna da se mnogi europski gradovi muče "naći prostor u svojim urbanističkim planovima i vratiti zelenilo, odnosno maknuti beton".

- Mišljenja sam da bi trebalo ići u smjeru hortikulturnih rješenja, a ne betonizacije zato što je danas potpuno jasno da gradovi žele snižavati temperature tokom ljeta jer je temperatura u velikim gradovima narasla do te mjere da se više ne mogu raditi javni radovi u kolovozu, poručio je Bosanac držeći jednim od glavnih rješenja prilagodbe - imat što više zelenih površina.

TOMISLAV PRUSINA

Predsjednica osječkog ogranka Platforme Možemo! i gradska vijećnica Katarina Kruhonja zatražila je od investitora projekta -  Hrvatskih voda, da se taj dio urbane obale grada Osijeka uredi hortikulturnom gradnjom, umjesto planiranom betonizacijom.

- Tu će se okovati rijeka Drava s oko 10.000 tona betona, a poznato i omiljeno šetalište, tradicionalno kupalište i jedna prirodna oaza usred grada postat će zapravo hotspot, smatra Kruhonja ističući da od Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije traže da Hrvatskim vodama daju preporuku da taj dio projekta uz samu obalu Drave naprave prirodnim materijalima.

Najavila je, također, da će i oni kao građani Osijeka uputiti pritužbu Odboru za pritužbe EP-a.

Povećanje javnog fonda stanova u vlasništvu gradova

Bosanac je, s pozicije člana Odbora za rješavanje stambene krize u EU, podsjetio kako su prošli tjedan imali predstavljanje prvog Nacrta izvještaja Parlamenta o rješavanju stambene krize te kazao kako osobno nije zadovoljan tim izvješćem.

- Prema autorima toga izvješća stambena će se kriza, ne samo u Hrvatskoj već i EU, riješiti tako da se još više novca da  investitorima za izgradnju stanova. Smatram da je to potpuno krivi smje jer su ljudi kupovali po 50 i više stanova i tako napravili potpuni poremećaj na tržištu nekretnina, tvrdi Bosanac dodajući kako su veliki fondovi bili vlasnici stotina tisuća stanova koje su izvan ikakve kontrole stavljali u najam.

Kao alternativni prijedlog, za koji misli da bi mogao funkcionirati u svim velikim hrvatskim gradovima, Bosanac navodi povećanje javnog fonda stanova u vlasništvu gradova.

- Znam da Osijek već ima dogovor sa Europskom investicijskom bankom u tom smjeru i  volio bih da sada i Vlada RH podrži gradove kao što su Osijek, Zagreb, Rijeka... koji rade s EIB-om, da novac koji se oslobodio iz kohezije, usmjere u izgradnju javnih stanova. Hrvatska može prenamijeniti novac do 31.prosinca i to bi bio prvi dobar znak, pojašnjava.

Smatra da gradovima nije u cilju raditi profit, nego držati cijenu najma tako da može održavati troškove.

-Tražimo veću regulativu oko kratkoročnog najma. Svjedočimo kako veliki igrači kupuju mnogo stanova, drže ih samo za kratkoročni najam, i tu zarađuju ogroman profit. A u stvari, tu vrstu stanova bi trebalo staviti u dugoročni najam, poručuje.