I dok na Jadranu turistička sezona polako jenjava, na kontinentu, posebice u Osječko-baranjskoj županiji, zapravo je na vrhuncu. Rujan je, naime, prema dostupnim podatcima, naš najturističkiji mjesec. Prošlogodišnji je donio najveći broj noćenja u godini, 30.863, a da to nije iznimka, potvrdilo je i samo desetak noćenja manje ostvarenih u rujnu 2023.

Ipak, primat mu polako "nagriza" svibanj, u kojemu je ove godine ostvareno rekordnih 33.000 noćenja, nakon što je 2024. godine prvi put "prebacio" preko 30.000 noćenja. Kako su i prošlogodišnji travanj (24.381), lipanj (27.550) i kolovoz (26.813) bili dobro popunjeni (uz iznimku srpnja, koji je bio nešto lošiji nego 2023.), vidljivo je da sezona sada traje od travnja do listopada.

Održivo i individualizirano

- Turizam na području Slavonije i Baranje bilježi kontinuiran pozitivan trend, što potvrđuju i najnoviji izvještaji. Posebno je važno istaknuti smanjenje sezonalnosti, sve veći broj gostiju odlučuje posjetiti regiju ne samo u predsezoni i posezoni nego i tijekom ljetnih mjeseci. To je rezultat strateškog usmjerenja prema konceptu slow turizma, globalnog trenda održivog i individualiziranog putovanja, na kojem posjetitelji sve više cijene autentičnost, osobni pristup i miran odmor izvan masovnih destinacija. Dodatni su poticaj tim brojkama ulaganja u modernizaciju smještajnih kapaciteta. Uvođenjem se sadržaja poput bazena, sauna i wellness zona znatno unaprjeđuje kvaliteta ponude, a time i ukupno iskustvo boravka - ističe Ivan Kelić s osječkog Ekonomskog fakulteta. Sveučilišni je profesor bio sudionikom nedavno održanog foruma u organizaciji Glasa Slavonije na kojemu se raspravljalo o nautičkom turizmu unutar nacionalnih parkova i parkova prirode. Kelić je voditelj programa cjeloživotnog učenja "Voditelj turističkog gospodarstva", kao i programa za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče koji se provodi na Ekonomskom fakultetu, te je tom prigodom potvrdio kako i dalje ne jenjava trend osposobljavanja za turističke vodiče, koji, štoviše, sve više teže stjecanju specifičnijih znanja i vještina.

S Kelićevim se stavom o nestanku sezonalnosti slaže i Mislav Matišić, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

- Možemo se dičiti da smo postali cjelogodišnja destinacija, jer ovogodišnje brojke pokazuju kako su se proljeće i ljeto izjednačili. Svibanj nam je donio najaviše noćenja uopće, 33 tisuće. Noćenja iznad 30 tisuća do sada su bila rezervirana samo za rujan. To nam pokazuje da smo sve zanimljivija destinacija ne samo domaćim gostima nego sve više i, primjerice, Poljacima, koji na putu prema Jadranskom moru stanu kod nas, posjete nas i, što je najvažnije, vraćaju se, jer su vrlo zadovoljni onime što im naši ugostitelji i turistički djelatnici nude - kaže Matišić.

Broj je poljskih turista koji noće na području Osječko-baranjske županije doista u stalnom rastu. Do 2022. godine prema broju su noćenja bili odmah iza turista iz zemalja regije, a prošle su godine ostvarili relativno velik porast od desetak posto u odnosu prema 2023. godini. Najčešće se na putu prema moru zadržavaju u Baranji, gdje prosječno borave dvije noći. Upravo su zato u JU Park prirode Kopački rit spretno i brzo reagirali na taj trend dolazaka. Novost je, na spomenutom forumu, predstavio ravnatelj Ivo Bašić.

- Unutar kompleksa Tikveš prekrasna je kapelica koju smo u suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom preimenovali u Sv. Ivan Pavao II., jer razmišljamo i o vjerskom turizmu. Sve je više Poljaka koji se na putu prema Jadranu zadržavaju ovdje, a znamo da je pokojni papa bio Poljak. Stoga ćemo s veleposlanikom Poljske u RH 22. listopada, kada je u katoličkom kalendaru Blagdan svetog Ivana Pavla II., služiti misu u njoj i vjerujem da ćemo od tada ozbiljnije krenuti i u segment vjerskog turizma - otkriva Bašić.

Što se tiče domaćih gostiju, najviše je noćenja ostvareno iz Grada Zagreba, njih je bila trećina, potom Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije. U odnosu prema 2023. godini, broj je noćenja iz Splitsko-dalmatinske županije porastao za čak 28,56 posto, a iz Grad Zagreba za 6,7 posto. Usporedi li se broj turista s brojem stanovnika županije iz koje dolaze, prema izračunanoj stopi na 1000 stanovnika, najviše je turista došlo iz Zagreba (38,44 turista na 1000 stanovnika), Zagrebačke županije (26,25), Splitsko-dalmatinske (19,34), Požeško-slavonske (18,24), Varaždinske (17,82) i Virovitičko-podravske županije (17,63).

Zagrepčani najbrojniji

- Ne iznenađuje pozitivan pomak u povećanju broja gostiju iz Zagreba. Taj je rezultat izravno povezan s ciljanom marketinškom kampanjom koju je provodila Turistička zajednica Osječko–baranjske županije. Uspješnost kampanje potvrđuje konkretan rast dolazaka iz metropole. Možemo zaključiti kako kombinacija ciljanih marketinških aktivnosti, kontinuiranog ulaganja u kvalitetu i praćenja suvremenih turističkih trendova u budućnosti dodatno učvršćuje poziciju Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kao atraktivnih i poželjnih turističkih odredišta - kaže Kelić. Potvrđuje to i Matišić.

- Domaći turisti čine 60 posto naših posjetitelja, a Zagreb i zagrebačko tržište posljednjih su nam godina ciljano tržište. Iako imamo porast broja gostiju i iz drugih velikih gradova, primjerice iz Rijeke, Zagrebu smo najbliže, što im je idealno za vikend-dolaske.

Enogastronomija je i dalje važan push faktor da se dođe k nama na istok, to je, uostalom, i ono što mi najviše oglašavamo. No kada dođu ovamo, onda se iznenade koliki je ovdje miks prirodne i kulturne baštine, iznenadi ih bogatstvo i autohtonost ponude. Naši su proizvodi domaći, kvalitetni i cjenovno prihvatljivi, i kada se vrate u Zagreb, onda tek vide koliko vrijedi sve što su ovdje dobili - kaže Matišić.

Kad je riječ o dobnim skupinama, uglavnom nas posjećuju gosti od 18 do 64 godine. Glavni su motivi dolaska vezani uz ono što destinacija nudi, a to je enogastronomija, city break, kultura, ruralni turizam i aktivni odmor u prirodi. Navedana dobna skupina turista ostvari više oo 80 posto noćenja.

U 2024. godini na području Osječko-baranjske županije ostvareno je 141.360 dolazaka i 285.682 noćenja, što je 4,89 posto više noćenja i 11 posto više dolazaka nego u prethodnoj godini. Dakle, 2024. nova je rekordna godina.