Srednjovjekovne zidine čuvaju duh prošlosti, a digitalna infrastruktura okrenuta je budućnosti
Danas je grad globalno poznat kao “digitalna prijestolnica Europe”, rodno mjesto Bolta, Skypea ili Veriffa, gdje se svakodnevica odvija uz e-identitet, online javne usluge i startup kulturu
Nedavno sam upoznao Tallinn, srce Baltika, zahvaljući studijskom posjetu koji je osječki DKolektiv – organizacija za društveni razvoj organizirao u suradnji s organizacijom Mondo MTÜ, koja djeluje na sjecištu razvojne suradnje, promicanju digitalne odgovornosti i globalnog obrazovanja. Cilj je tog studijskog putovanja – na kojem su mi se pridružili kolegica Ozana Vignjević i kolega Nikica Torbica - otkrivanje novih pristupa i razmjena znanja s organizacijama u Estoniji koje se bave mladima i podrškom youthworkerima.
Zidovi su imali uši
Tallinn je grad u kojem srednjovjekovne zidine čuvaju duh prošlosti, dok je njegova iznimno bogata digitalna infrastruktura okrenuta budućnosti. Kroz 20. stoljeće doživio je burne promjene: od razdoblja neovisnosti između dva svjetska rata preko sovjetske okupacije i integracije u Istočni blok pa sve do ponovnog osamostaljenja 1991. godine. Desetljećima je bio pod snažnom kontrolom Moskve, ali je zanimljivo što su godine tranzicije nakon osamostaljenja otvorile prostor za inovacije i brzi razvoj. Estonija je odlučila krenuti putem digitalne transformacije, ulažući u digitalno obrazovanje, tehnologiju i e-upravu, što je Tallinn pretvorilo u "laboratorij" za digitalna rješenja. Danas je grad globalno poznat kao "digitalna prijestolnica Europe" (što potvrđuju roboti koji vam dostavljaju hranu), rodno mjesto Bolta, Skypea ili Veriffa, gdje se svakodnevica odvija uz e-identitet, online javne usluge i startup kulturu, a istovremeno se u očuvanoj srednjovjekovnoj jezgri još osjeća ritam stoljeća koja su ga oblikovala.
Posjet glavnom gradu Estonije trajao je tri dana. Krenuli smo iz Zagreba preko Varšave i u poslijepodnevnim satima stigli u Tallinn. Smjestili smo se u hotel Park Inn by Radisson Central, koji se nalazi u samom središtu grada, a nekih nas je pola sata hodanja dijelilo od partnerske organizacije Mondo MTÜ. Prvu smo slobodnu večer iskoristili za istraživanje starog grada, koji nosi naziv Vanalinn. Šetali smo se uskim kaldrmiranim ulicama, upijali atmosferu srednjovjekovne jezgre i isprobavali lokalnu gastro i pivsku ponudu. Ulaz u Vanalinn s jedne strane čuva hotel Viru, prva moderna visokogradnja u Estoniji i simbol tadašnjeg sovjetskog napretka. Građen za smještaj stranih gostiju, ubrzo je postao prestižno mjesto boravka, ali i klasična sovjetska pozornica iza koje se odvijala druga priča. Na "nepostojećem" se 23. katu nalazio tajni centar KGB-a, odakle se nadziralo i prisluškivalo sve što se događalo unutar hotela - od soba, restorana pa do telefonskih razgovora gostiju. Danas je taj prostor pretvoren u mali muzej koji svjedoči o apsurdima svakodnevice pod stalnim nadzorom. Viru je tako ostao dvojaki simbol modernizacije, arhitektonske odvažnosti te podsjetnik na vrijeme kada su zidovi imali uši.
Živi muzej i prirodan život
Nailazili smo na vitezove s kojima se možete fotografirati, rusko veleposlanstvo pod policijskim nadzorom, ispred kojeg je ograda prepuna natpisa podrške Ukrajini, Gruziji, fotografija poginulih vojnika, djece, hrpa plišanih medvjedića, cvijeća i aktivističkih poruka otporu ruskoj agresiji, ubijanju i uništavanju. Nakon ruske agresije na Ukrajinu cijela je ulica ispred veleposlanstva preimenovana u Trg slobodne Ukrajine (Ukraina Väljak). Dosta snažan i emotivan prizor koji podsjeća na to da Tallinn, grad na razmeđu povijesti, i danas snažno proživljava geopolitičke tenzije koje oblikuju Europu.
Šetnja Vanalinnom vodi kroz uske ulice koje se otvaraju prema trgovima punim života, s kavanama, malim trgovinama i art-galerijama koje odišu šarmom i šarolikošću. S vidikovaca na brdu Toompea pružaju se divni pogledi na crvene krovove starog grada, tornjeve crkava i beskrajno Baltičko more koje se razlilo u daljini. U večernjim se satima ulice obasjane toplim svjetlom lampiona pretvaraju u pozornicu za glazbenike i ulične umjetnike, a kafići i pubovi ispunjavaju se šarenim društvom mladih i turista. Taj spoj povijesti, svakodnevnog života i suvremene energije stvara poseban ugođaj zbog kojeg Vanalinn izgleda poput živog muzeja u kojem ljudi još prirodno žive i stvaraju. Ljetna se kiša sprema padati svako malo, a dan je bio do poslije 23 sata.
Posebno smo zahvalni domaćinima, Mariji Sakarias i Meelisu Niineu, koji su se pokazali ne samo kao projektni partneri nego i kao topli i prijateljski nastrojeni domaćini. Uvijek je dodana vrijednost i velika prednost imati "lokalce" uz sebe na ovakvim putovanjima. Provodili su s nama i slobodno vrijeme, vodili nas u restorane s tradicionalnom estonskom kuhinjom, šetali se s nama po talinskoj luci i otkrivali nam detalje o gradu koji se ne mogu pronaći u turističkim vodičima.
Drugi je dan bio posvećen posjetu našim domaćinima, organizaciji Mondo MTÜ. Bila je to prilika za upoznavanje njihova bogatog rada, ali i predstavljanje našeg, razmjenu iskustava i otvaranje pitanja koja su jednako važna i u Hrvatskoj i u Estoniji: kako uključiti mlade u rasprave o globalnim temama poput socijalne uključenosti, polarizacije društva i manjka dijaloga te kako kroz youthwork razvijati aktivno građanstvo, solidarnost i odgovornost. Mondo je snažna i jedinstvena organizacija, djeluje u 11 partnerskih država: Ugandi, Keniji, Gani, Ukrajini, Gruziji, Armeniji, Turskoj, Libanonu, Jordanu, Afganistanu i Mjanmaru. U svim partnerskim državama surađuje s lokalnim organizacijama, a vlastite urede ima u Ugandi i Ukrajini. Njihov tim čini više od 35 stručnjaka za razvojnu suradnju, humanitarnu pomoć i globalno obrazovanje. Domaćini su nas poveli i u posjet drugim organizacijama i youth centrima, koji kod nas nisu razvijeni, odnosno ne postoje u takvom obliku. Razmjeni su se pridružili i članovi Shokkin Group Estonia, Viimsi Noortekeskus te Estonian School Student Councils' Union, čime je susret dobio dodatnu vrijednost i širinu. Imali smo priliku predstaviti i naš Društveni atelje te njegovo inovativno i inkluzivno djelovanje usmjereno na prevladavanje otuđenosti ii poticanje društvene integracije, osobnog osnaživanja, međugeneracijskog povezivanja i participacije mladih. Predstavili smo radionice i edukacije namijenjene ranjivim skupinama, digitalni kutak za potporu starijim osobama, volonterske inicijative poput kluba mladih volontera i programe podrške u učenju, kao i programe uključivanja mladih kroz kreativne i međugeneracijske aktivnosti.
Rad s mladima
Posebno nam je bilo dragocjeno vidjeti kako estonske lokalne samouprave sustavno prepoznaju važnost rada s mladima, osiguravajući stabilnost, kontinuitet i kvalitetne uvjete za rad youth centara te kontinuiranu podršku youthworkerima. U Estoniji se mladima, zanimljivo, smatraju osobe od 7 do 26 godina, a upravo su lokalne samouprave glavni financijeri centara za mlade i programa – prema Zakonu o radu s mladima, općine i gradovi planiraju obujam i vrstu aktivnosti, izdvajaju sredstva za održavanje prostora, zapošljavanje kadra, organizaciju radionica i grantove za neformalne programe koji mladima nude slobodni, ali smisleni angažman u zajednici.
Posjetili smo dva takva centra: jedan u sklopu Shokkin Group Estonia, organizacije osnovane 2011. u kojoj mladi osmišljavaju projekte poput urbanih umjetničkih inicijativa, board game radionica, escape roomova i festivala, često u suradnji s gradom i drugim institucijama. Drugi je bio Viimsi Noortekeskus, izravna gradska institucija za neformalni rad s mladima smještena u Viimsiju, općini na poluotoku sjeveroistočno od glavnog grada. To je jedna od najbrže rastućih općina u Estoniji, popularno predgrađe Tallinna u kojem se posljednjih desetljeća snažno razvija infrastruktura, usluge i sadržaji za mlade obitelji. Ondje youth centar mladima omogućuje rast kroz slobodne aktivnosti, stvaralaštvo i radionice, a financijski i organizacijski u cijelosti ga podržava lokalna samouprava.
Široka mreža od gotovo 300 youth centara diljem Estonije pruža mladima priliku za stjecanje životnih kompetencija, poticanje inicijativa, socijalizaciju i razvoj, temeljenu na načelu otvorenog i dobrovoljnog sudjelovanja. Dodatno, kvaliteta i profesionalnost u radu s mladima održava se kroz formalne standarde i strateški razvoj: Estonija ulaže u profesionalizaciju youthworkera, uvodi nacionalne standarde zanimanja, programe osnaživanja i praćenje učinaka, uz široku podršku i okvir zakona i strategija na nacionalnoj razini.
Primjer Estonije otkriva zemlju koja je kroz dugoročnu decentralizaciju, razvoj kadra i kontinuitet ulaganja uspjela stvoriti model rada s mladima u kojem lokalna zajednica i država zajedno njeguju otvorenost, participaciju i razvoj mladih ljudi, sustav koji u Hrvatskoj za sada nema ni približni opseg ni strukturu. Nažalost, kod nas takvi primjeri sustavne podrške i ulaganja u rad s mladima još ne postoje. To nam je bilo žao vidjeti, jer otvara pitanje koliko naši mladi zapravo gube zbog nedostatka takvih resursa. Istovremeno, iskustvo estonskog modela rada potiče nas da razmišljamo o tome koliko prostora za napredak imamo i koliko možemo naučiti i inspirirati se ovakvim primjerima.
Uz upoznavanje praksi, odvojili smo vrijeme i za razgovor o budućim suradnjama. S domaćinima i partnerima raspravljali smo o idejama i potencijalnim projektima, među kojima se posebno istaknuo Erasmus+ projekt koji smo zajednički počeli osmišljavati na temu rada s mladima iz Estonije i Hrvatske. Ti su razgovori otvorili nove perspektive o ulozi mladih u društvu, važnosti međukulturnog dijaloga i potencijalu lokalnih inicijativa da ostvare globalni doseg.
Iz Tallinna smo se vratili s puno novih ideja, s osnaženom sviješću o tome koliko je važno ulagati u mlade i stvarati im uvjete u kojima se mogu razvijati, sudjelovati i oblikovati zajednicu. Estonski nam je primjer pokazao kako se sustavna podrška i povjerenje isplate: kada se mladi osjećaju uključeno i podržano, oni postaju pokretači promjena u zajednici. U tom procesu ključnu ulogu imaju lokalne i regionalne samouprave koje surađuju s organizacijama civilnog društva, ne samo kroz financijsku potporu nego i kroz zajedničko planiranje i otvoren dijalog. Upravo takva partnerstva stvaraju povjerenje, rađaju nove ideje i omogućuju mladima da se razvijaju u aktivne i odgovorne građane. Tallinn nam je u tom smislu bio zrcalo i inspiracija; podsjetnik da prostora za napredak ima mnogo i da je na nama da ga u našoj zajednici pretvorimo u stvarnost.
