Pehari podrijetlom iz Austro-Ugarske Monarhije svjedoče o bogatoj povijesti osječkog streljaštva
U ove se vruće ljetne dane treba skloniti u hladovinu, a mi smo, šećući Tvrđom, duboku hladovinu pronašli u Muzeju Slavonije. Pogled nam je privukla prigodno postavljena vitrina u kojoj se nalaze brojni pehari, jedan šešir ukrašen perjem i još mnogo toga. Bila je to prigoda da se prisjetimo i jedne izložbe Muzeja Slavonije održane prošle godine na Pampasu.
Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj
Naš domaćin, Grgur Marko Ivanković, muzejski savjetnik (i kolumnist Glasa Slavonije), otkrio nam je mnoge zanimljivosti vezane uz streljački sport u Osijeku, jer upravo su vrsni osječki strijelci dobivali pehare kojima smo se divili, a pehari su, uz druge eksponate, bili izloženi na streljani Pampas.
- Muzej Slavonije prošle je godine, u sklopu obilježavanja 240 godina Građanskog streljačkog društva, najstarijeg sportskog društva u Hrvatskoj, priredio prigodnu izložbu. Ona je bila postavljena na osječkoj streljani Pampas u vrijeme održavanja Europskog prvenstva u streljaštvu - i to nije prvi put da je Muzej postavio izložbu izvan svog prostora, kako bi što više međunarodnih natjecatelja vidjelo ovo blago iz područja streljaštva koje se čuva u našem muzeju - počeo je Ivanković.
Nakon Drugog svjetskog rata Osječko građansko streljačko društvo, na inicijativu tadašnjeg ravnatelja Muzeja Slavonije, Josipa Bosendorfera, predalo je Muzeju određeni broj predmeta i uspomena vezanih uz svoje dugogodišnje postojanje. Zahvaljujući toj inicijativi danas se u MSO-u nalazi stotinjak streljačkih predmeta, a u međuvremenu je formirana zbirka streljačkih predmeta.
- Najveći dio ostavštine čine pehari, a u zbirci se još nalaze oslikani streljački ciljevi, vrčevi, rogovi, streljački lanci, panoi s natpisima streljačkih kraljeva, odlikovanja, jedno mlatilo i jedna skulptura koja potječe iz Gradskog vrta, a danas se čuva u Muzeju - objašnjava naš sugovornik.
Dodaje da je Osječko građansko streljačko društvo imalo u Gradskom vrtu u Osijeku streljanu, koja je 1804./1805. godine sagrađena kao streljački dom. Bila je to jedna od nastarijih sportskih zgrada u našoj zemlji, a danas, potpuno uništena, svedena je na gole zidove i zarasla u korov. Nekada se nalazila u blizini plesne dvorane Gradski vrt.
- Od oslikanih streljačkih ciljeva najstariji je iz 18. stoljeća, iz 1787. godine, sljedeći po starosti je iz 1804., zatim su iz 1830-ih, dakle polovina ih je iz 19. stoljeća, ostatak je iz 20. stoljeća. Za razliku od streljačkih ciljeva, spomen-pehari su iz druge polovine 19. stoljeća, od najstarijeg iz 1866. godine, koji je bio posvećen dugogodišnjem istaknutom članu Josipu Čordašiću. Tada je Čordašić dobio i album s fotografijama, gdje se nalaze portreti osječkih strijelaca iz sredine 19. stoljeća - objašnjava Ivanković.
U zbirci fotografija sačuvana su i četiri streljačka albuma, osim Čordašiću jedan je posvećen i grofu Pejačeviću, drugi Karlu Leutneru, a četvrti je univerzalni. Zanimljivo je da se neki strijelci nalaze u više albuma, a neke od njih fotografirao je Franjo Svirčević, poznati osječki fotograf iz prve polovine 20. stoljeća, koji se i sam bavio streljaštvom, pa je među strijelcima i njegov portret.
Uz navedene predmete, u Muzeju se nalazi i dvadesetak pušaka iz polovine i s kraja 19. stoljeća koje potječu iz raznih europskih radionica. Streljaštvo ima najdužu tradiciju u Njemačkoj i Austriji, odnosno u nekadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, pa otud i poveznica s našim krajevima.
Samo je manji dio tog blaga bio izložen na streljani Pampas, pa eto razloga za još koju izložbu s tom tematikom. Među izloženim su predmetima bile i uvećane fotografije.
- Jedna je od njih fotografija unutrašnjosti streljane, na kojoj možemo vidjeti predmete koji se danas čuvaju u našem muzeju. Tu je vitrina, dar osječkog stolara i pogrebnika Dragutina Prohaske, koju je darovao 1890. godine, i tu vidimo gotovo sve pehare koji se danas čuvaju u našem muzeju. Također možemo vidjeti da su na zidovima streljane bili brojni oslikani streljački ciljevi. Zanimljivo je da se u Muzeju likovnih umjetnosti čuva slika Kolođvar, koja je nekad krasila streljanu, a autor je Hugo Conrad von Hötzendorf, poznati osječki slikar - otkriva naš sugovornik.
No, ističe, nije bilo lako istražiti svu tu građu. Građu Osječkog građanskog streljačkog društva inventirala je tadašnja kustosica muzeja Zlata Živaković Kerže. Ona je u Muzeju radila kada se obilježavala 200. obljetnica Društva, pa je napravila prigodnu izložbu, a izdana je i monografija o povijesti Društva.
Fotografije iz 19. stoljeća
- Osim toga, mnogo smo podataka saznali zahvaljujući inženjeru Radoslavu Franjetiću, agilnom članu Društva između dva svjetska rata. On je objavio knjižicu o povijesti toga društva, a kako je imao strast prema povijesti, puno je toga zabilježio, među ostalim i kronologiju zbivanja iz prošlosti Društva. U Muzeju čuvamo i knjigu inkorporiranih članova od osnutka Društva i knjigu uspomena, gdje su različiti zapisnici, a u muzejskoj se knjižnici čuvaju pravilnici Društva. Također, u Državnom arhivu u Osijeku čuva se dosta dokumentacije, tako da ta povijest još nije dovoljno istražena - objašnjava Ivanković.
Ipak, od cijele građe najdojmljiviji su pehari. Oni su uglavnom srebrni ili posrebreni, s ugraviranim natpisima, podrijetlom iz Austro-Ugarske Monarhije, uglavnom iz bečkih radionica. Na njima su sačuvani žigovi i inicijali majstora, pa su poneki od njih identificirani. Na njima je često tekst komu je posvećen pehar ili tko ga je darovao, pa je tako poznato da su jedan od najreprezentativnijih pehara, onaj iz 1905., osječkim strijelcima darovali kolege iz Zagreba, a Zagrebačko streljačko društvo drugo je po starosti u Hrvatskoj, nakon osječkog. Tom je prigodom i Grad Varaždin darovao Osječanima manji pehar, ističe Ivanković.
- Osim osječkog Građanskog streljačkog društva, u Donjem je gradu djelovalo Hrvatsko građansko streljačko društvo Zrinski i Frankopan, i to u prostoru današnjeg Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića. Ondje je djelovala i Hrvatska čitaonica, poslije Hrvatski dom, a dograđen je i prostor za streljanu, što je zanimljiv kulturno-povijesni podatak. Članovi Društva svoju su zastavu darovali Muzeju Slavonije. Zanimljivo je da je prošle godine Muzej dobio malu ali vrijednu donaciju. Jedan Osječanin, strijelac, završio je u Virovitici, a njegov je unuk poklonio našem muzeju uniformu i lanac streljačkog kralja, jer je njegov djed 1941. godine postao kralj donjogradskog streljačkog društva. Unuk nam je darovao fotografiju na kojoj je djed portretiran, streljačku metu s kojom je stekao taj počasni naslov te nekoliko fotografija donjogradskog društva na kojima se mogu vidjeti brojni likovi iz tog društva iz prve polovine 20. stoljeća - zaključuje naš sugovornik.
