Emina Berbić Kolar
Obrazujemo (za) budućnost! Našim smo studijima privukli 400 brucoša
Možemo biti ponosni, osobito ako gledamo lanjski ljetni upisni rok, kada je upisano stotinjak studenata manje
Prema ukupnom broju upisanih brucoša u ljetnom upisnom roku (368), Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (FOOZOS) drugi je na Sveučilištu Josipa Jurja Storssmayera u Osijeku, objavljeno je, uz neskriveni ponos i sreću, prije nekoliko dana na mrežnim stranicama te sveučilišne sastavnice.
Veliki interes
Kada je riječ o redovitim studijima, na FOOZOS-u su za jesenski upisni rok ostala slobodna samo tri mjesta na Učiteljskom studiju, i to samo zato što troje kandidata koje je ostvarilo pravo upisa nije i iskoristilo to pravo, a preostala 53 slobodna mjesta odnose se na posebne kvote (Hrvati izvan Republike Hrvatske i kandidati koji su položili maturu prije 2010. godine).
Nastavak je to pozitivnih trendova za fakultet koji se, korak po korak, etablirao kao jedan od najpoželjnijih. Tome su, uz sve veći interes za studijem Rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Učiteljskim studijem, znatno pridonijeli novi studijski programi pokrenuti unatrag dvije godine: Edukacijska rehabilitacija i Logopedija - iznimno važni studiji kojih prije nije bilo sve do Zagreba, a na tržištu rada vlada velika potražnja za tim zanimanjima.
Kako je riječ o fakultetu koji obrazuje stručnjake od presudne važnosti za društvo i njegovu budućnost, s obzirom na to da su predškolski odgoj i razredna nastava prvi čovjekov kontakt sa sustavom obrazovanja, vijest da sve više mladih osjeća taj poziv svakako je ohrabrujuća.
“Ukupno smo u ljetnom roku upisali 368 brucoša, a vjerujemo da ćemo s jesenskim upisnim rokom doći i do broja 400, jer i dalje vlada veliki interes; čim smo zatvorili ljetni upisini rok, krenuli su upiti. Mislim da možemo biti ponosni, osobito ako gledamo prošlogodišnji ljetni upisni rok, kada je upisano stotinjak studenata manje", rekla nam je, ne skrivajući ponos, dekanica, prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, s kojom smo razgovarali nekoliko dana nakon ljetnih upisa.
Povratak na fakultet
“Svi su naši studijski programi bili vrlo traženi. Uz studij Logopedija, na koji upisujemo drugu generaciju studenata i koja je, općenito, jedan od najtraženijih studijskih programa, veliki je interes vladao i za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Riječ je o najtraženijim zanimanjima, oba je programa Repubika Hrvatska proglasila programima od nacionalnog interesa, tako da smo već na ljetnom upisnom roku popunili kvotu na Logopediji, gdje upisujemo 40 redovnih studenata, kao i jedno mjesto koje imamo za Hrvate izvan Republike Hrvatske te dva mjesta za one koji su maturirali prije 2010. godine, tako da ćemo na ovom studiju imati 43 brucoša", dodala je.
Na Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao jedan od najtraženijih studijskih programa, na redoviti studij u Osijeku upisana su 63 studenta, a na izvanredni 41, uz još šest studenata iz kvote onih koji su maturirali prije 2010. godine te jednog studenta iz kvote Hrvata izvan Republike Hrvatske. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao dislocirani izvanredni studij izvodi se i u Slatini i u Požegi, gdje je upisano po 37 studenata, a na oba studija ostala su slobodna po tri mjesta u u redovitoj kvoti. Na studij Edukacijska rehabilitacija upisano je 37 redovitih i 38 izvanrednih studenata.
“Zanimljivo, na izvanrednom studiju Edukacijska rehabilitacija otvorili smo deset mjesta za one koji su maturirali prije 2010. godine i sva su popunjena. Najčešće je riječ o ženama koje su nekada počele pa prestale studirati te se sada vraćaju u fakultetske klupe. Tu kvotu popunjavamo i na izvanrednim studijima Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Osijeku, Požegi i Slatini. Ona je značajna jer te osobe koje su davno maturirale dobivaju stručnu spremu te se uključuju na tržište rada, i to baš sa studijskim programima koji su iznimno potrebni", napominje dekanica Berbić Kolar.
Nakon pet godina stagnacije, zbog prevelikog broja učitelja na tržištu rada, na Učiteljskom je studiju u ljetnom upisnom roku popunjena kvota od 70 studenata, no kako ih troje nije došlo na upis, ta su mjesta ostala slobodna za jesenski upisni rok.
“Iznenadio nas je jako veliki broj prijava za ovaj studij, no nezgodno je što se troje kandidata s pravom upisa nije pojavilo na upisu, inače bismo popunili kvotu već u ljetnom roku. To se događa svake godine na svim fakultetima, pa su na razini Sveučilišta uvedeni oportunitetni troškovi nepopunjenoga upisnog mjesta koje takvi pojedinci moraju platiti. Nekada se crta mogla spuštati. Ako na upis ne bi došli oni koji su dobili pravo upisa, umjesto njih upisali bi se oni koji su ispod crte a također imaju pravo upisa. To više nije moguće, to je otegotna okolnost na svim fakultetima, čak i nakon uvođenja oportunitetnih troškova. Prvi je s oportunitetnim troškom krenuo Filozofski fakultet u Zagrebu, koji je imao veliko osipanje, a od ove su ga godine uvela sva sveučilišta, no opet nismo doskočili problemu", pojašnjava dekanica, koju smo upitali kakvi su njihovi studenti i otkud sve dolaze.
“Dobivamo uglavnom jako dobre gimnazijalce, odlične ili jake vrlo dobre učenike, tako da i na tu činjenicu možemo biti ponosni. U prvoj generaciji logopedije imamo studente koji dolaze čak iz Dubrovnika. Što se tiče Logopedije i Edukacijske rehabilitacije, također izlazimo izvan okvira pet slavonskih županija, a na Ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, budući da je taj studij dislociran i u Slatinu i u Požegu, također obuhvaćamo širi krug. To je vrlo značajno, jer time rješavamo situaciju nedovoljnog broja odgojitelja. Koliko god ih upisali i stavljali na tržište rada, nema ih dovoljno", ističe.
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje najtraženiji je FOOZOS-ov studijski program, ističe dekanica Berbić Kolar. Vođen tom činjenicom, Fakultet je prošle godine izradio program prekvalifikacije za stjecanje kvalifikacije odgojitelja.
“Upravo idemo s prekvalifikacijom druge skupine učitelja koji rade na mjestima odgojitelja, jer odgojitelja uistinu nedostaje. Zakonodavac je predvidio da ako se na natječaj u dječjem vrtiću ne javi odgojitelj, a javi se učitelj, on može ući u sustav, ali mora u roku od dvije godine završiti program prekvalifikacije kako bi ostao na radnom mjestu i dobio posao za stalno. Ako se pak netko želi prekvalificirati, a ne radi na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, on to ne može. Takve situacije zakonodavac nije predvidio. U prvoj smo skupini imali 22 kandidata za prekvalifikaciju, u drugoj 20, a od jeseni krećemo s trećom skupinom. Prekvalifikacija se realizira preko vaučera, tj. sredstvima EU-a, tako da je ona za polaznike besplatna", ističe dekanica te zatim pojašnjava zašto se odjednom stvorila tolika potreba za navedenim kadrom.
“Djeca nisu bila uključena u sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. No onda su izgrađeni brojni dječji vrtići po raznim općinama, čime ste dobili idealne infrastrukturne uvjete, no zapravo niste dobili ništa, jer niste dobili ljude. Dogodio se nerazmjer: imate prostor, imate opremu, a nemate osobe koje će raditi. Osim toga, jako je puno odgojiteljica odvuklo njemačko tržište. Prije tri-četiri godine dogodio se veliki boom, naše odgojiteljice, koje, što je specifično, nakon tri godine ne moraju ići na diplomski studij, jer i kao prvostupnice mogu raditi u dječjim vrtićima, odlazile su u zemlje zapadne Europe, najviše u Njemačku i Austriju, gdje im je odmah priznata diploma. Ako i nisu znale jezik, radile bi u jaslicama, gdje su imale dovoljno vremena naučiti ga", pojašnjava.
Kada diplomski logopedije?
Zbog velikog nedostatka stručnog kadra pokrenuti su i dislocirani studiji u Slatini i Požegi.
“Prije dvije godine, kada smo počeli pregovarati s bivšim gradonačelnikom, u Požegi je nedostajalo 40 odgojiteljica. Imali su izgrađen najmoderniji dječji vrtić, ali nisu imali stručan kadar. Pokretanje se studija u Požegi pokazalo kao uistinu dobra odluka. Posljednji smo dan dobili dopusnicu, doslovce 1. svibnja, i ta je kvota planula, bilo je 120 prijavljenih na 40 mjesta. Pogotovo nas raduje kvota za one koji su maturirali prije 2010. godine. Riječ je o populaciji žena koje nisu završile studije zbog ovog ili onog razloga, a sada to mogu učiniti te se uključiti na tržište rada. Također, važna nam je i kvota za Hrvate izvan RH koju smo stavili na sve studijske programe, a koja je i ove godine prilično dobro popunjena, jer je briga za Hrvate izvan RH jedna od naših strateških odrednica, a to su i oni prepoznali te nas biraju kao fakultet u kojem vide mogućnost izgradnje svoje buduće karijere", naglašava dekanica.
S obzirom na to da je prošle godine pokrenut samo prijediplomski studij Logopedija, upitali smo dekanicu FOOZOS-a hoće li uskoro biti pokrenut i diplomski.
“Elaborat za inicijalnu akrteditaciju predan je u proceduru prije nekoliko dana, u srijedu, 30. srpnja. Nismo mogli ići s inicijalnom akreditacijom diplomskog studija prije nego što smo dobili dopusnicu za prijediplomski, a kada smo dobili dopusnicu za prijediplomski, pa onda još išli u inicijalnu akreditaciju za dislocirani studij u Požegi, potrošili smo resurse. Trebalo je pronaći nova radna mjesta, a budući da ćemo do početka nove akademske godine zaposliti novu asistenticu i docenticu u području logopedije, te još jednu asistenticu u području obrazovnih znanosti, to će itekako izmijeniti sliku. Mislim da smo sada posloženi te da možemo proći s inicijalnom akreditacijom diplomskoga studija logopedije. Bit će to vrlo zahtjevna godina, no vjerujem da ćemo od akademske godine 2026./2027. imati i diplomski studij logopedije, čime bismo zaokružili tu priču”, najavljuje prof. Berbić Kolar.
