Niski vodostaj otežava isplovljavanje iz Zimske luke, u tijeku uklanjanje mulja i pijeska plovnim bagerom
Lani u lipnju vodostaj +427 cm, a jučer -96 cm. Zabilježeni je povijesni minimum -171 cm. Mjerenja se provode od 1827.
Prije koji dan pisali smo o suživotu Osječana s rijekom Dravom, po kojoj nas je u svome čamcu provozao iskusni nautičar Ljubomir Novoselić. Tada smo, između ostalog, napomenuli kako je izlazak iz Zimske luke čamcima, a pogotovo većim plovilima, u ovo doba godine prilično otežan zbog vrlo niskog vodostaja.
Mi smo naš “đir” Dravom napravili u subotu. Već tada je voda na ulazu u Zimsku luku bila do pola vesla, no ipak smo uspjeli izići i vratiti se na pogon Honde, koju bismo, da je vodostaj bio samo malo niži, morali podignuti te nastaviti veslajući.
Nije nas stoga iznenadilo kada smo u utorak ujutro na ulazu u Zimsku luku primijetili Hidrogradnjin plovni bager, koji je s toga mjesta vadio mulj i pijesak, koji su plovnim tegljačem premještani na nama nepoznatu lokaciju, a sve bi, kako neslužbeno doznajemo, moglo potrajati nekoliko dana.
U vrijeme kada smo fotografirali ovu radnu akciju na rijeci, vodostaj Drave u Osijeku iznosio je -96 cm, samo 75 cm daleko od povijesnog minimuma (-171), koji je izmjeren 18. kolovoza 2022. godine. Prije toga rekord je bio iz 2003. godine, kada je izmjeren minimum od -168 centimetara, a treba reći da se mjerenja provode od daleke 1827. godine. Za ilustraciju, kada se Drava prošle godine u lipnju izlila na šetnicu na lijevoj obali, njezin je vodostaj iznosio +427 centimetara.
Podatak da se prošle godine otprilike u ovo vrijeme Drava u Osijeku izlila na promenadu na lijevoj obali, dok danas nautičari zbog niskog vodostaja imaju problema s izlaskom iz Zimske luke, dovoljno govori o nepredvidljivoj ćudi prirode.
Niski vodostaji utječu na plovidbu, pritoke podzemnih voda, konačno i na riblji fond unutar vodotoka, no što utječe na vodostaje?
Sve dok u austrijsko-talijanskom dijelu Alpa ne bude obilnog snijega i dok u njezinu gornjem toku ne bude obilnih oborina, rijeka Drava u svom će donjem toku, za nas primarno od Osijeka pa do svoga ušća, biti na niskom vodostaju. To je pojednostavljeno pojašnjenje trenutne razine Drave, koja se kao sve niža bilježi i u posljednjih nekoliko godina.
Danas umirovljeni voditelj Centra obrane od poplava Sektora “B” u Osijeku, Ivica Nađ, prije nekoliko godina pojasnio nam je kako se “puni” Drava: “Lokalne slavonske, pa i hrvatske, kiše nemaju nikakav presudan utjecaj na vodostaj Drave i Dunava. Drava se puni kišama koje padnu u Austriji i Sloveniji, a u Austriji izvire i Mura, pa kad tamo pada kiša u Dravu, pada i u Muru, a ona je najvažniji Dravin pritok u regiji. I ako padne kiša u Koruškoj, onda poraste Mura, poraste i Drava sama po sebi, a Mura, kad utječe, još poboljša tu situaciju. Dunav također raste kada padaju kiše u Njemačkoj i Austriji.”
Najveći je doživljaj niskog vodostaja Drave u Osijeku s lijeve strane, kod Podravlja, gdje se, kada je dovoljno niska, doslovce može dopješačiti do pola riječnog korita. Pritom valja biti oprezan, jer u takvim plićacima nerijetko dolazi do nagle promjene dubine i propadanja.
