Želimo da se obala uredi na način da se maksimalno sačuva prirodnost i izbjegne ogromna količina betona
Na inicijativu vijećnika Političke platforme MOŽEMO! Za zeleni Pampas, u četvrtak je održan dijaloški forum "Za zeleni Pampas" na temu uređenja šetnice uz Dravu u potezu Neptun i Stadion (Pampas) uz očuvanje i unapređenje zelenog pojasa uz rijeku na način da ovo konkretno pitanje ne bude povod za polariziranje, razdor i isključivost nego prilika za dijalog u zajednici.
Vijećnica Platforme Možemo! u Gradskom vijeću Osijeka Katarina Kruhonja Kruhonja podsjetila je kako se inicijativa Za zeleni Pampas nalazi u aktivnijoj fazi neposredno potaknuti najavom da će već od jeseni početi izgradnja obaloutvrde i uređenje obale od Neptuna i Stadiona u kojemu je i Pampas.
- Iako su građani, struka i mi vijećnici u GV-u u to uključeni već od 2022. godine kada se počelo govoriti o projektu i kada smo se žalili nadležnom ministarstvu koje je donijelo odluku da se na takav način uređuje taj dio obale. Nismo protiv toga da se obala uredi već smo za to da se ona uredi na način da se maksimalno sačuva prirodnost, izbjegne ogromna količina betona koja bi se ovdje morala izliti i da se dodatno ozeleni. Da se tradicija koju imamo razvija i dalje a ne da se pretvori u vrući otok, pojasnila je Kruhonja.
Posebno joj je kaže nerazumljivo zbog čega Hrvatske vode, koje imaju i puno drugih projekata koji rade renaturalizaciju obale Drave i koji su partneri u velikom projektu Drava Live a koji radi renaturalizaciju u Međimurju, u isto vrijeme taj komadić koji je ostao zelen i netaknut u Osijeku inzistiraju na betonizaciji.
- Potaknuli smo građane da kažu što misle o tome i na peticiji koju smo potaknuli imamo preko 1.500 potpisa potpore građana Osijeka i naš je plan da inzistiramo na novelaciji i stavimo to pitanje na dnevni red GV-a i županijske Skupštine. Nema razloga da se to ne dogodi, smatra Kruhonja.
Upozorila je također da u Hrvatskoj postoji praksa da isti investitor u isto vrijeme dobiva europske novce za renaturalizaciju iste rijeke a u drugom slučaju daje novce da betoniziranje obale.
- O tome ćemo izvijestiti nadležna tijela u Europskoj uniji jer je to praksa koja ide ispod radara a događa se ne samo kod nas nego se događa i na drugim mjestima u Hrvatskoj. Stoga je nužno da ukažemo na to kako bi se ubuduće takve prakse izbjegle, poručila je Kruhonja.
Dijaloškom forumu nazočila je i predsjednica Saborskog odbora za zaštitu prirode, Dušica Radojčić, koja je podržala građane Osijeka u borbi za zdravi okoliš i zdraviji grad ali i kako bi podržala razumnije rješenje od onoga koje se nudi kod uređenja obala Drave.
- Svi znaju da beton nije rješenje već da postoje drugi modeli koji su u skladu s klimatskim promjenama. Istraživanje je pokazalo kako je Osijek od 854 europska grada najpogođeniji viškom smrtnosti zbog klimatskih promjena i velikih vrućina. Najpogođeniji su oni najstariji i kronični bolesnici. Sve se gradske uprave trebaju baviti rješavanjem problema toplinskih otoka koje stvaraju zgrade, beton i asfalt. Drugi gradovi koji misle na budućnost dižu asfalt, rade propusnost zbog velikih oborina i nude rješenja koja se baziraju na prirodi, naglasila je Radojčić dodajući kako su rijeke važan element takvih novih politika.
Istaknula je kako postoji stotine i tisuće projekata renaturalizacija riječnih tokova a najbliži nam je onaj od Beča do Budimpešte gdje se obale vraćaju u prirodni oblik.
-EU je donijela niz propisa s kojima se Hrvatska uskladila ali u praksi kao da nikada za njih nismo čuli. Nedavno je Hrvatska prihvatila uredbu o obnovi prirode u kojoj stoji da moramo pošumljavati i da ne smijemo gubiti zelene površine a poseban dio uredbe ima i o urbanim sredinama. Toplinski otoci će biti velika prijetnja zdravstvu svugdje u svijetu a naročito u zemljama kao što je Hrvatska koja ima najveću stopu smrtnosti zbog velikih toplina, upozorila je Radojčić.
Za projekt koji nudi osječka Gradska vlast kaže da je zastarjeli način uređenja obale rijeke i poguban i za obalu, rijeku i ljude.
- I nadam se da će biti razuma da se projekt izmijeni, novelira kako bi se renaturalizirala Drava i povećala količina zelenih površina. U tom bi slučaju ljudi u ovo vrijeme na takvim mjestima mogli potražiti spas, kaže predsjednica Saborskog odbora za zaštitu prirode.
Poručuje da iako je projekat već prošao kao i građevinska dozvola, da se ne bi trebalo brzati u jedan ovakav projekat i da bi se to trebalo riješiti lokalno no ako građani budu trebali pomoć naravno da će se poduzeti akcije i preko Saborskog odbora.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dao je podršku akciji protiv uređivanja i daljeg utvrđivanja obale Drave što je po njemu i najsporniji dio projekta.
- Nažalost čitava ta procedura je prošla prilično nelegalno kao i sve ostale procedure bez procijene utjecaja na ekološku mrežu. Zato jer je županijski Ured za prostorno uređenje i zaštitu okoliša donio Rješenje kako nije potrebno raditi procjenu za ekološku mreže iako je Drava i njezina obala dijelom Regionalnog parka Mura-Drava i područja pod zaštitom mreže Natura 2000, a ujedno je i dio prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, zaključio je Mikuška.
