Lea Polak; Leonard Matijević; Suzana Fiack; Tomica Đukić
Važno je znati prepoznati istinu o hrani. Odgovornost za edukaciju građana je na stručnjacima
U razvoju kritičkog mišljenja pomaže i HAPIH svojim kampanjama i konferencijama
Tijekom dvodnevne konferencije o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje - Foodcooltour - održano je 12 tematskih panela, na kojima je sudjelovalo 50-ak panelista.
Povjerenje potrošača
Govorilo se, tako, o prehrambenoj sigurnosti u geopolitičkom kontekstu, a naziv jednog panela bio je "Kome vjerovati? Food Facts vs. Fake news". Nadalje, raspravljalo se o problemu prekomjernog soljenja, milijardu tona teškom problemu bacanja hrane, greenwashingu u prehrambenoj industriji i o klimatskim promjenama. Riječi je bilo i o prehrani sportaša, odnosno o dodatcima prehrani, potom o općoj odgovornosti za sigurnost hrane, novoj hrani kao novim izazovima, deforestaciji, poveznici hrane i dizajna, moći oglašavanja u junk food industriji i budućnosti prehrane. Naglašeno je kako geopolitička nestabilnost, trgovinske politike i sukobi direktno utječu na dostupnost hrane, cijene i opskrbu te kako geopolitičko preslagivanje na svjetskoj pozornici, iznenađujuće promjene u funkcioniranju politika najmoćnijih država, kao i sukobi svih vrsta, mogu imati duboke učinke na raspoloživost i dostupnost sigurne hrane. Stoga je važno istaknuti kako samodostatnost u ključnim namirnicama postaje iznimno važna i težnja svih nacionalnih politika suvremenih država. U dijelu konferencije posvećenom prehrani građana i nutricionizmu, naglašeno je kako je u digitalnom dobu sve teže prepoznati istinite informacije o hrani.
- Više od 90 posto informacija o prehrani nalazi se upravo preko interneta, što apostrofira važnost pouzdanog i stručnog sadržaja. Ne možemo očekivati da se potrošači sami educiraju. Odgovornost za edukaciju građana je na svima, a posebno na nama koji smo stekli stručno znanje - zaključila je prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica na PTF-u, a Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja HAPIH-a, upozorila na sveprisutnost dezinformacija, od selektivne upotrebe statistika do prikrivenih reklama i senzacionalističkih naslova, ali i na ohrabrujući podatak da gotovo 70 % mladih u Hrvatskoj prepoznaje izloženost lažnim vijestima, što upućuje na rast svijesti i razvoj kritičkog mišljenja, u čemu pomaže i HAPIH svojim kampanjama.
Razgovaralo se i o tome kako potrošači mogu prepoznati istinite informacije o hrani, kako utjecati na povećanje medijske pismenosti, kako razlikovati znanstvene činjenice od netočnih i senzacionalističkih tvrdnji, kako se nositi s izazovima lažnih vijesti u prehrambenom sektoru te kako vratiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane, a naglasak na jednom od panela bio je na obmanjivanju potrošača prilikom predstavljanja proizvoda ili usluge kao ekološki prihvatljivih iako ne ispunjavaju te standarde. Panel je istražio fenomen greenwashinga u prehrambenoj industriji...
Ne bacajte hranu!
Kada je riječ o prekomjernom soljenju hrane, koje je jedan od najvećih uzročnika bolesti, važno je istaknuti kako bi se reguliranjem dnevnog unosa soli moglo uštedjeti 30 milijuna eura godišnje. Rekao je to akademik Bojan Jelaković, redoviti član HAZU-a, naglasivši kako je Hrvatska među svjetskim liderima u smanjenju unosa kuhinjske soli.
- Gubitak zdravlja najveći je trošak za zdravstveni sustav, no procjene pokazuju da bi se reguliranjem dnevnog unosa soli moglo uštedjeti i do 30 milijuna eura godišnje. Najveći izvor skrivene soli nisu suhomesnati proizvodi, nego kruh i pekarski proizvodi, što često iznenađuje - istaknuo je, preporučivši upotrbu zamjenskih soli s manje natrija i više kalija, koji je nužan za zdravlje, a kojeg većina građana unosi premalo.
Na činjenicu da se u Hrvatskoj baca mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda upozorio je Zdravko Barać iz Hrvatske mljekarske udruge.
- To je stvarno paradoks, to više što se upravo na današnjim panelima moglo čuti kako nam nedostaje mliječne proizvodnje. Toliko se borimo za svaku kap proizvedenog mlijeka, a na kraju 20 % proizvoda bacimo - požalio se. Pri tome treba istaknuti kako se godišnje u svijetu baca oko 1,3 milijarde tona hrane, a procijenjeno je da u EU-u 10 % dostupne hrane završi kao otpad.
UVOZNA OVISNOST
DRAGAN KOVAČEVIĆ potpredsjednik HGK-a
Hrvatska sve više uvozi. Lani smo izvezli samo 61 % vrijednosti onoga što smo uvezli. Najviše uvozimo voće, povrće, meso i mliječne proizvode, pri čemu u stočarskoj proizvodnji zadovoljavamo samo 50 - 60 % vlastitih potreba. Ta uvozna ovisnost ne samo što ugrožava domaću proizvodnju nego i pogoršava inflaciju, jer cijene hrane postaju sve više pod utjecajem vanjskih tržišta i globalnih kriza
DOMAĆA PRERADA
TUGOMIR MAJDAK državni tajnik Ministarstva poljoprivrede
Republika Hrvatska samodostatna je u proizvodnji uljarica i žitarica, no potrebno je znatno više nego što je to bilo do sada ulagati u preradbene kapacitete. Razlozi su jednostavni. Povećanjem domaće prerade, naime, potičemo iskorištavanje vlastitih sirovina, umjesto da uvozimo prerađene proizvode od sirovina koje već posjedujemo. Na taj će način i uvoz biti manji.
KUPOVATI POUZDANO
TOMICA ĐUKIĆ chef i kuhar Vatrenih
Kada je riječ o dodatcima prehrani, treba znati koliko čega i u koje vrijeme. Suplementi u prehrani mogu nadomjestiti sve ono što tijelu treba, ali je potreban oprez kako ne bi došlo do štetnih posljedica. Mnogo je toga dostupno posredovanjem internetske prodaje, ali to nije uvijek pouzdano. Stoga treba provjeriti dobavljača, konzultirati se sa strukom i kupovati certificirane artikle.
