Sve više djece s teškoćama, za koje sustav nije spreman
Najviše je upita u vezi s ostvarivanjem prava iz područja socijalne zaštite
Unatoč pozitivnim promjenama u zakonskoj regulativi i propisima, u Hrvatskoj još imamo jako puno područja i prostora u kojima moramo raditi na podizanju svijesti o potrebama osoba s invaliditetom (OSI), i njihovih obitelji, ocijenio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, koji je u ponedjeljak u osječkom Područnom uredu predstavio izvješće o radu POSI za 2024. godinu te predstavio pregled prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kao i konkretne primjere, preporuke i podatke.
Velik broj postupanja
Prema podacima Registra osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj živi 653.577 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine 17 posto ukupnog stanovništva. Područni ured POSI obuhvaća područje pet slavonskih županija na kojemu živi oko 117.000 osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a na području grada Osijeka 17.000 osoba s invaliditetom.
- U 2024. godini građani su nam se obratili 3538 puta, u vezi s čim smo imali 7059 postupanja. Kao i u ranijim izvještajnim razdobljima, najviše se obraćanja, njih 640, odnosilo na područje socijalne zaštite, zatim na područje pristupačnost i mobilnost 292, zapošljavanja i rada, njih 186, te područja odgoja i obrazovanja 173. U tom su razdoblju obavljena 84 obilaska prostora u kojima borave, obrazuju se ili rade osobe s invaliditetom u 13 županija, a sudjelovali smo i u 22 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću gdje smo predložili izmjene i komentirali ukupno 47 zakonskih i podzakonskih odredbi od kojih je 21 prihvaćena. Uputili smo i 230 općih preporuka i upozorenja od kojih je do danas 56 posto prihvaćeno - objasnio je Jurišić, dodajući kako se stupanj prihvaćanja preporuka iz godine u godinu povećava.
Izazovi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i njihove obitelji s područja Slavonije i Baranje ni u čemu se ne razlikuju od problema s drugih hrvatskih područja, izvijestio je Jurišić napominjući kako im se lani najviše ljudi obratilo s pritužbama i predstavkama vezanim uz ostvarivanje prava iz područja socijalne zaštite, zatim iz područja mobilnosti i pristupačnosti te zdravstva, odgoja i obrazovanja, rada i zapošljavanja, pravosuđa, mirovinskog osiguranja i suzbijanja nasilja u obitelji.
Naveo je također kako je prošlu godinu obilježilo ostvarivanje prava iz prethodnih godina, i to Zakona o inkluzivnom dodatku, Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o povlasticama u prometu, što su bili i najčešći razlozi postupanja POSI.
Posebno je alarmantnom istaknuo situaciju u sustavu odgoja i obrazovanja, gdje je sve više učenika s teškoćama u razvoju, a sustav nedovoljno prati njihove potrebe.
- Nastavnici i stručni djelatnici zapravo nemaju dovoljnu podršku i djecu s teškoćama u razvoju se danas prečesto usmjerava u posebne programe i ustanove s obrazloženjima da je to dobro za njih. Međutim, jako dobro znamo da je najbolja okolina za rad s djecom s teškoćama u razvoju i za njihov rad, razvoj i obrazovanje s vršnjacima koji nemaju neku vrstu invaliditeta - naglasio je Jurišić upozorivši na alarmantna obraćanja roditelja djece s teškoćama u razvoju da se u Hrvatskoj gotovo sedam mjeseci čeka na utvrđivanje različitih dijagnoza govornih teškoća djece, a duže od tri mjeseca čeka se na početak terapije.
Problemi su posebno istaknuti i u radu s djecom s poremećajima iz spektra autizma jer roditelji upozoravaju na činjenicu da jako dugo lutaju i tragaju za odgovarajućim dijagnozama.
- Prema istraživanjima Unicefa, u Hrvatskoj danas živi više od 25.000 djece koja su u neurorazvojnom riziku, tako da sustav mora naći bolji odgovor na njihove potrebe i potrebe njihovih obitelji jer znamo da u Hrvatskoj danas živi više od 6000 osoba s poremećajima iz spektra autizma - zaključio je Jurišić.
Inkluzivni dodatak
Zamjenica pravobranitelja Anica Ježić podsjetila je kako su prošle godine na snagu stupili Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji.
- U tom je području procjena bila da će biti govora o 150.000 osoba koje će ostvarivati pravo na inkluzivni dodatak, međutim te su procjene daleko premašene - samo je krajem prošle godine zaprimljeno više od 250.000 zahtjeva, a sada je ta brojka došla i do 300.000. Osobe s invaliditetom zanima zbog čega to toliko traje i zašto uopće moraju ići na vještačenje - ističe Ježić dodajući kako je razlog kašnjenju vještačenje koje se moralo provesti za osobe koje nisu imale relevantnu dokumentaciju, odnosno nisu imale nalaz i mišljenje od 2015. godine, od kada je uveden novi način vještačenja.
